“Moram upozoriti da od 2005. nijedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam koji je čekaonica za uvođenje eura. To je period u kojem se trebaju ispuniti uvjeti za uvođenje eura”, kaže Vujčić.
Sve se više govori o uvođenju eura. Guverner Vujčić je pojasnio što bi to konkretno značilo za građane i poduzetnike u RH.
“Za gospodarstvo i građane bi značilo da nestaje tečajni rizik koji je u Hrvatskoj jako velik. Većinom se u Hrvatskoj štedi u eurima. Preko 70 posto štednje je u euru, pa je i velik dio duga građana, poduzeća i države vezan uz euro.
Oko 500 milijardi kuna je vezano uz euro. Ako tečaj deprecira 10 posto dug raste za 50 milijardi kuna. To se eliminira i to znaju onda i građani i poduzeća i investitori?”, kazao je kazao je Vujčić u Dnevniku Nove TV.
Što se tiče kamatnih stopa, kazao je da one padaju kad se makne rizik tečaja.
“Koliko, teško je reći jer to ovisi o puno faktora. Premija tečajnog rizika je ugrađena u kamatne stope i kada se ona makne, kamatne stope će pasti”, pojasnio je.
Vujčić kaže da je za sada prerano govoriti kad će Hrvatska uvesti euro: “Prerano je govoriti o datumima kada će se euro uvesti. Ovo vrijeme se treba iskoristiti za raspravu o tome što Hrvatska treba napraviti kako bi uvela euro, a onda ćemo s našim europskim partnerima morati razgovarati o datumu ulaska u eurozonu.
Moram upozoriti da od 2005. nijedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam koji je čekaonica za uvođenje eura. To je period u kojem se trebaju ispuniti uvjeti za uvođenje eura. Prvi korak će biti ulazak u tečajni mehanizam.”
Potvrđuje da je opravdana bojazan građana da će s uvođenjem eura rasti cijene.
“Toga smo svjesni i to je glavna bojazan građana i ona je opravdana. Nitko ne voli vidjeti takav rast cijena. Inflacija je u zadnjim zemljama koje su uvele euro bila povećana za 0,2 do 0,3 posto, što nije puno. Za neke proizvode je ona bila veća. Ono što se pokazalo efikasnim u sprečavanju da do toga dođe je zahtijevanje od svih da cijene 6 mjeseci prije i nakon uvođenja eura iskazuju i u kunama i u eurima”, kazao je guverner.
Ocjenjuje da se ove godine očekuje nastavak pad kamatnih stopa dok bi iduće godine kamatne stope na međunarodnim tržištima mogle početi rasti.
“Američka centralna banka je već počela dizati kamatne stope. Europska središnja banka je najavila smanjenje svojeg programa otkupa obveznica što će utjecati na rast kamatnih stopa. Hrvatska još uvijek ima prostora da smanjuje premiju rizika i tako kompenzira rast kamatnih stopa na međunarodnim tržištima. To se trenutno i događa. Kamatne stope su u Hrvatskoj na povijesno niskim razinama”, kazao je.
