U maloj dvorani POU Hrvatski dom u Petrinji održano je predstavljanje knjige „Aramejski, asirski jezik u hrvatskom, kroatskom jeziku“, autora dr.sc.Mihaela Yago.
O knjizi su govorili i dekan Učiteljskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, prof.Ivan Prskalo te sisački biskup mons.dr.Vlado Košić.
U ime Grada nazočila je dr.Viktorija Kaleb, zamjenica gradonačelnika Grada Petrinje.
U Hrvatskom jeziku se koristi bar tisuću riječi Isusovog maternjeg jezika, tj.aramejskog, asirskog jezika. Dr.sc. Mihael Yago od 1975. živi u Hrvatskoj , Asirac je, Petrinjcima poznati pedijatar.
Prema običajima i narodnim nošnjama, Hrvati su s Tigrisa.
Odmah po dolasku dr.Yago je bio iznenađen našim jezikom. Prva riječ hrvatskog koju je čuo je ‘tamo’.
Dr. Yago je bio pod snažnim dojmom jer na njegovu materinjem asirskom odnosno novoaramejskom, riječ ima isto značenje. Od tada dr. Yago u hrvatskom pronalazi riječi koje imaju isto značenje na aramejskom ili čiji su pak korijeni aramejski. Osim toga, s vremenom je uočio kako su hrvatski običaji, narodne nošnje u Slavoniji i Dalmaciji te plesovi slični onima iz područja Mezopotamije, pa je uvjeren kako Hrvati moraju imati korijenje s područja rijeke Tigris.
„Neke riječi automatski znaš kao riječ – tamo koju Hrvati koriste svaki dan i automatski znaš. Ili sagni, sakri, meko. To su iste riječi. Tu ne možeš ništa izmišljati ili čačkati. Imaju neke riječi koje su ostale u Hrvata, posebno starijih. Njih moram tražiti u rječnicima jer ih ljudi više ne govore. Kad vratiš riječ do korijena, kad se maknu talijanski, turski i njemački utjecaji na riječi, posebice se to odnosi na č,ć, te dž i đ, automatski dobijete aramejsku riječ.“
„Nitko na svijetu, osim Aramejaca i Hrvata ne kaže tamo. Ta riječ nije nigdje promijenjena ili modificirana ili da su dodana neka slova, to je interesantno. Onda imamo imena koja ne mogu nikako biti drugačija nego ista. Kao Gabrijel, Božji čovjek, Mihael, Netko kao Bog, Emanuel, Bog s nama. Zatim, riječ va el- milost Božja. Zatim, kad Hrvat kaže da se zove Dario. To nitko osim Aramejca ne može govoriti. Ili Bartol, Bartulović, Darko, Dino.
To su automatski asirske, aramejske riječi, starije od kršćanstva, par tisuća godina starije od Isusa Krista. Ima jedno malo mjesto kod Alepa, zove se Daraja, što znači hrvač, odnosno, tamo gdje se hrvaju. To je 2.000 godine prije Isusa Krista. Ili Bartola. Ima jedno malo mjesto koje se tako zove. To znači sin poljoprivrednika. Ima puno, stotine, tisuće takvih imena i prezimena. Da ne kažem za hrvatske gradove. Knin je kraljevina, Nin je na aramejskom riba.
Ili Hvar je hoar, znači bijelo. Rab znači na aramejskom veliko. Ili rijeka Krka, otok Krk. To je na aramejskom bilježnica ili tekica. Ili Sava je saba, što znači starac. Imamo rijeke, gradove, prezimena. To ne može biti slučajno. To mogu biti samo da izvorne riječi. Nitko ih nije mogao mijenjati ili probati da budu drugačije.“
Autor je naglasio da će mu biti drago da Hrvati pročitaju knjigu i da znaju gdje bi mogli biti njihovi korijeni i da se ponose da u njhovom govoru postoji govor Isusa Krista. Isusov materinji jezik je aramejski. Hrvati mogu biti sretni što imaju taj blagoslov.
Mi Asirci i Aramejci nemamo državu, ali nas ima svugdje. Ponosimo se samo s jednom stvari, što su Isus Krist, Majka Božja, apostoli govorili taj jezik. Mi se s time ponosimo i za to živimo. Osjećao sam dužnost da skrenem na to pažnju i da to pokažem Hrvatima koje tako volim, koje mi je Bog poslao i ne da mi da odem od njih. Dok svi doktori bježe iz Hrvatske, ja se ne dam.
Svi su protiv, ali dok imam Boga ne dam se. Bogu sam obećao da ću biti tamo gdje on hoće. Ovu knjižicu, knjigu, par riječi, svjedočanstvo, sam napravio sa željom da svatko bude ponosan što je Hrvat. Sama riječ horvat znači prijatelj.
Da bude ponosan što je Hrvat i što je kršćanin. To su dva krila. Mi Asirci u grbu imamo simbol ptice feniks koja ima dva krila. Jedno krilo je vjera, drugo je nacija. Tako bi i Hrvati trebali imati ta dva krila, da imaju crkvu i svoje hrvatstvo i jedino s ta dva krila ptica može letjeti. To nažalost u zadnje vrijeme nije tako.“
