Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG), kojim se po prvi put na jednom mjestu uređuje ovaj strateški važan oblik poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj.
Ovim se zakonskim prijedlogom utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanim dopunskim djelatnostima koje se obavljaju na OPG-u, kao i načini i uvjeti za upis u Upisnik OPG-ova, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Utvrđuju se i prava, obveze i odgovornosti nositelja OPG-a, a Upisnik OPG-ova uspostavlja se kao javna službena evidencija. Zakon se predlaže kako bi se ostvario niz ciljeva, od održivog razvoja, načela opće sigurnosti hrane, očuvanja prirodnih poljoprivrednih resursa, do unapređenje i očuvanje konkurentnosti te jačanje društvene, socijalne i gospodarske i ekološke uloge OPG-a.
„Ciljana skupina obuhvaća preko 62 tisuće OPG-a koji imaju nositelje mlađe od 56 godina te kvalitetan obujam poljoprivredne proizvodnje, a koje je potrebno usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima kako bi nastavili svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade te ih postupno usmjeriti profesionalizaciji“, istaknuo je Majdak.
Ukida se centar kojeg je svojedobno vodio Ramljak
Na drugu stranu Markova trga upućen je i zakonski prijedlog kojim se ukida Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Centar je osnovan 2012. godine na inicijativu tadašnjeg potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, a kojim je svojedobno upravljao današnji izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak.
Donošenjem ovog zakona, prema riječima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, Centar prestaje s radom, a njegovu imovinu, opremu, financijska sredstva, prava i obveze te djelatnike preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Time će se, istaknuo je, povećati učinkovitost rada u području energetike, stručni će se kadar okupiti na jednom mjestu, a u konačnici postići će se i uštede za državni proračun.
Suglasnosti za dva EU projekta
Lučkoj upravi Osijek dana je suglasnost za kreditno zaduženje kod Splitske banke za financiranje 17,3 milijuna eura vrijednog projekta izgradnje terminala za pretovar rasutih tereta u toj luci.
Lučka uprava Osijek podići će kredit od 1,73 milijuna eura uvećan za pripadajuće kamate, naknade i troškove, a Vlada je dala suglasnost i da se državnim jamstvom pokrije 80 posto kredita.
Tim će kreditom Lučka uprava Osijek pokriti nešto manje od 10 posto ukupne vrijednosti ovog projekta, s obzirom da će 90,04 posto pokriti bespovratna sredstva iz EU fondova. Riječ je o prvom projektu od svih riječnih luka u Hrvatskoj koji je odobren za sufinanciranje iz EU fondova.
Vlada je dala i suglasnost na odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojom se Državnom hidrometeorološkom zavodu odobrava najviše 51,6 milijuna kuna za sufinanciranje 15 posto troškova projekta „Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC“, ukupno vrijednog 343,9 milijuna kuna.
Taj projekt od strateške važnosti za državu bi trebao biti dovršen do rujna 2021. godine, a 85 posto se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Njime bi trebalo biti unaprijeđeno praćenje vremena, klime i klimatskih promjena, te će se unaprjeđenjem upozorenja na opasne vremenske prilike doprinijeti zaštiti ljudi i dobara.
Uz ostalo, projektom će biti modernizirano ili uspostavljeno 396 prizemnih automatskih meteoroloških postaja, pet sustava za visinska meteorološka mjerenja, šest meteoroloških radarskih sustava i pet meteorološko-oceanografskih plutača na Jadranu.
Hina
