Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u utorak tematsku sjednicu na kojoj se razgovaralo o Nacionalnom programu prevencije i liječenja moždanog udara. Predsjednica Odbora Strenja Linić predstavila je inicijativu donošenja Nacionalnog plana borbe protiv moždanog udara i naglasila važnost današnje sjednice i rasprave u iznalaženju rješenja za pojavnost i suzbijanje ove bolesti, posebno u svijetlu skorog obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara 29. listopada.
Strenja Linić se u uvodnom izlaganju osvrnula na osnovne elemente Programa kao što su potreba široke primjene preventivnih mjera, bolja dostupnost svih terapijskih mogućnosti, ujednačavanje praksi i modaliteta liječenja kao i definiranje neurološke mreže ustanova i zdravstvenih djelatnika kao bitnih čimbenika u borbi protiv ove bolesti koja se nalazi na drugom mjestu po uzroku smrtnosti kako globalno tako i u Hrvatskoj.
Akademkinja Vida Demarin je u kratkom izlaganju poseban naglasak stavila na dizanje svijesti o čimbenicima rizika za moždani udar, važnosti promjena u životnom stilu kako bi se smanjila mogućnost moždanog udara. U tom je kontekstu spomenula kako je tema ovogodišnje kampanje Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara „Koji je tvoj razlog da spriječiš udar?“. – Važno je reći kako je 90 posto svih moždanih udara povezano s 10 rizičnih čimbenika koji do njega dovode, zaključila je Demarin.
U nastavku sjednice osnovne elemente Nacionalnog programa liječenja moždanog udara predstavili su vodeći stručnjaci iz područja cerebrovaskularnih bolesti – članovi Radnih skupina koje rade na donošenju sveobuhvatne strategije za prevenciju i liječenje moždanog udara i koji su se osvrnuli na epidemiologiju moždanog udara, prevenciju, terapiju i rehabilitaciju bolesnika s moždanim udarom.
U izlaganjima su među ostalim predstavljeni podaci iz istraživanja o smrtnosti i invaliditetu uzrokovanom moždanim udarom, vodećim čimbenicima rizika kao što su visok tlak, nepravilna prehrana, pušenje, konzumacija alkohola i prekomjerna težina, istaknuta je važnost prikupljanja podataka i bolničkih i vanbolničkih statistika čimbenika smrtnosti kao i unaprjeđenje prikupljanja svih ostalih relevantnih informacija i stvaranje nacionalnog registra moždanog udara čime bi se poboljšala kvaliteta skrbi, ali i prevencija, ovog značajnog javnozdravstvenog problema.
Govorilo se o smjernicama za preventivnu i sekundarnu prevenciju, ujednačavanje praksi zbrinjavanja i liječenja kao i o potrebi koordiniranih kampanja i akcija podizanja svijesti o posljedicama moždanog udara. U predstavljanju prevencije naglašeno je kako je najvažnije rano prepoznavanje bolesti i adekvatno zbrinjavanje bolesnika, edukacija o zdravim životnim navikama kao i savjetovanje o prehrani, nepušenju te provođenje različitih akcija kojima bi se opća populacija informirala o svim čimbenicima rizika.
Nakon predstavljanja Nacionalnog plana uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, liječnici kliničkih bolničkih centara i kliničkih i općih bolnica.
Svi sudionici rasprave složili su se kako su multidisciplinarni pristup u liječenju moždanog udara, ujednačeni protokoli i isti pristup zbrinjavanja pacijenata, povećanje broja specijalističkih odjela i endovaskularnih centara, ujednačavanje dijagnostičkih i terapijskih standarda te važnost pravovremene i ciljane neurološke rehabilitacije u specijaliziranim ustanovama važni segmenti o kojima se mora voditi računa pri izradi i donošenju Nacionalnog programa prevencije i liječenja moždanog udara.
