PIŠE: prof. dr. sc. Gordana Rusak
Uvriježeno je mišljenje da je liječenje biljem prirodan način liječenja koje za razliku od sintetskih lijekova nema nikakvih štetnih nuspojava niti štetnih učinaka na zdravlje. Je li tome uistinu tako? Malo je poznato da je svaka biljka mala kemijska „tvornica“ koja sintetizira brojne prirodne spojeve. To znači da ljekovita svojstva biljaka određuju upravo ti kemijski spojevi. Osnovna je razlika prema sintetskom lijeku to što je u sintetskom lijeku prisutan samo jedan kemijski spoj u točno određenoj koncentraciji dok kod biljaka imamo smjesu spojeva u količinama koje variraju od biljke do biljke. Štoviše, brojni lijekovi koje danas nalazimo na tržištu znanstvenici su stvorili po uzoru na one spojeve koje su prvo našli u biljkama. Na primjer neki citostatici koji koriste za liječenje limfoma su isti spojevi koji se nalaze u jednoj biljci iz roda Catarantus i prvi puta su izolirani baš iz nje i nakon toga je počela njihova tvornička proizvodnja. Znači i s biljkama i biljnim preparatima je potreban oprez! Neke biljke zbog svog kemijskog sastava mogu izazvati štetne posljedice za zdravlje. Među njima su čak i neke koje svakodnevno koristimo u uvjerenju da imaju samo pozitivne učinke. Takva je recimo kadulja koja je izvanredno sredstvo za dezinfekciju usne šupljine grgljanjem ali ako se pije čaj od kadulje duže vrijeme može doći do oštećenja bubrega. Ako ovome pribrojimo i moguće interakcije biljnih preparata sa sintetskim lijekovima situacija je još složenija. Ljudi obično ne vode računa da bi trebali biti jako oprezni pri uzimanju bilo kakvih biljnih preparata ako uzimaju i sintetske lijekove. Tako su na primjer zabilježeni slučajevi otežanog buđena iz anestezije za koje je utvrđeno da su rezultat uzimanja preparata gospine trave! Čak i običan sok od grejpa može utjecati na djelovanje nekih lijekova protiv visokog tlaka, uzimanje aspirina i preparata ginkga može izazvati ozbiljne probleme u zgrušavanju krvi. Ako uzmemo u obzir da veliki dio staračke populacije uzima aspirin na preporuku liječnika kao preventivnu mjeru u sprečavanju moždanog i srčanog udara, a samoinicijativno kupuju preparate ginkga za bolju cirkulaciju krvi u mozgu i time poboljšanje pamćenja dolazimo do potencijalnih problema u zgrušavanju krvi pri ozljedama ili iznenadnim operacijama. Ovo je samo mali niz primjera koji služe za ilustraciju kompleksnosti tog područja.
O svakoj biljci postoji niz znanstvenih studija koje pokazuju koje su njene mogućnosti primjene u terapiji ali i potencijalne opasnosti nje same ili u kombinaciji s drugim lijekovima. Terapija biljem, nažalost, i dalje je u rukama nedovoljno educiranih ljudi koji ove prednosti i rizike ne mogu procijeniti. Učinkovita fitoterapija može se temeljiti samo na individualnom pristupu svakoj osobi gdje se treba voditi računa o čitavom zdravstvenom statusu pojedinca i lijekovima koje uzima, a svaka odluka o primjeni mora se temeljiti na znanstveno utemeljenim činjenicama koje su potvrdile klinička istraživanja. Ovakav znanstveno utemeljen pristup fitoterapiji mogu imati samo visokoobrazovani stručnjaci iz područja biomedicine i biologije i o tome bismo trebali voditi računa prije nego što posegnemo za biljkama u svrhu liječenja prema nečijoj preporuci ili samoliječenju.
