Ministri vanjskih poslova Mađarske i Ukrajine posvađali su se u četvrtak oko novog ukrajinskog zakona koji zabranjuje upotrebu manjinskih jezika u školama, zbog čega je Budimpešta zaprijetila da će blokirati težnje Ukrajine da uđe u u Europsku uniju.
Mađarska je najavila da će od Unije zatražiti da razmotri veze s Ukrajinom, nakon što su vlasti u Kijevu odlučile izbaciti iz srednjih škola jezike etničkih manjina, uključujući mađarski.
Ukrajina, u kojoj živi znatna mađarska, ruska i rumunjska manjina, donijela je 5. listopada zakona po kojem učitelji u srednjim školama moraju koristiti isključivo ukrajinski jezik, uz obrazloženje kako manjinama želi pomoći u integraciji i zapošljavanju u javnom sektoru.
Taj je potez izazvao prosvjede u susjednoj Rusiji i Mađarskoj, regiji gdje je nacionalizam povjesno duboko ukorjenjen, a etnički identitet osjetljivo pitanje s potencijalom da izraste u sukobe.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare s ukrajinskim kolegom Pavlom Klimkinom, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je rekao da su odnosi Kijeva i Budimpešte zbog spornog zakona na najnižoj razini od stjecanja ukrajinske nezavisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.
“Na stvari gledamo potpuno drugačijim očima. Ovo može dovesti do gušenja javne upotrebe manjinskog jezika što se ne bi smjelo dogoditi”, rekao je Szijjarto.
Klimkin je pojasnio da zakon nije uperen protiv mađarske zajednice u Ukrajini, uključujući njihovo pravo na upotrebu materinjeg jezika.
“Nećemo zatvoriti nijednu školu ni otpustiti nijednog učitelja”, rekao je. “Naša logika je jednostavna, svi građani moraju uz svoj materinji govoriti ukrajinski jezik kako bi uspjeli u životu. Novi zakon zamijenio je stari koji potječe još iz sovjetskog vremena”, rekao je ukrajinski ministar.
Hina
