Vlada predlaže rebalans proračuna za ovu godinu tako da prihodi iznose 27,7 milijardi eura što je povećanje za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura, rekao je u četvrtak u uvodu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
Govoreći o projektima za obnovu nakon potresa u uvodnom obraćanju Andrej Plenković je rekao da su zadovoljni.
Osuda napada Hamasa, zabrinutost zbog daljnje eskalacije
“Doniramo dodatnih pet milijuna eura za proces razminiranja u Ukrajini”, dodao je. “Naša potpora Ukrajini praćena je jasnim djelovanjem. U Hrvatskoj su boravili njihovi pravosudni stručnjaci kojima smo prenijeli naša specifična znanja.
Održani su sastanci o budućnosti Unije, osvrnuli smo se na situaciju na Kosovu nakon incidenta i terorističkog napada u Banjskoj. Vlada je snažno osudila terorističke napade Hamasa na Izrael gdje je poginuo velik broj civila, izražavamo sućut. Reagirali smo i kao predsjedavajuća Međunarodnim savezom sjećanja na holokaust. Podržavamo pravo Izraela u skladu s međunarodnim pravom, zabrinuti smo za daljnju eskalaciju i destabilizaciju Bliskog istoka.”
“Obilježili smo obljetnicu raketiranja Banskih dvora i pokušaja likvidacije predsjednika Tuđmana i vodstva Hrvatske.
Javni dug, rebalans proračuna, inflacija…
Na zatvorenom dijelu Vlade donesene su odluke o smanjenju cijena goriva.”
Osrvnuo se na akciju policije u Splitu: “To je dokaz da se policija bori protiv kriminala, ovog puta protiv skupina koje se bave raspačavanjem droge. Uhićenja su povezana sa suradnjom s njemačkom policijom u kojoj je sudjelovala i španjolska policija. Svjedočili smo ove godine rekordnim zapljenama kokaina, skoro 700 kilograma. Policija je radila na uhićenju 49 zločinačkih udruženja”, rekao je i čestitao policiji.
“Važno je da je Fitch revidirao izglede dugoročnog rejtinga Hrvatske, on je na razini BBB+, a izgledi su sad postali pozitivni što znači da imamo dobre poruke. Naš rast BDP-a je drugi najbolji rezultat u EU-u i nadomak smo kreditnog rejtinga kakvog Hrvatska nikad dosad nije imala. To ohrabruje”, dodao je.
O rebalansu proračuna rekao je: “Vlada upućuje u Sabor izmjene i dopune proračuna i niz zakona. Ovaj rebalans je važan za nastavak gospodarskog rasta, usporavanje inflacije i očuvanje društvene kohezije. Tu revidiramo i projekcije gospodarskog rasta. Prošle su godine projekcije bile 0,7 posto. Danas nakon svega, posebno naglašavam limitiranje cijena energenata, došli smo u poziciju da sad predviđamo rast od 2,8 posto što je na tragu poboljšanih prognoza svjetskih agencija. Prema projiciranim prihodima i rashodima (prihodi iznose 27,7 milijardi eura što je povećanje za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura) godinu ćemo završiti u minimalnom deficitu od 0,3 posto ili 235 milijuna eura što potvrđuje da nam je praktički proračun u 2023. uravnotežen. Imamo 60,7 posto udio javnog duga u BDP-u. U ovako kriznim vremenima ovako smanjiti javni dug je značajno postignuće.
Inflaciju procjenjujemo na 8 posto, no svi ostali podaci govore o tome da smo sve dobro prilagodili.”
“Predsjednik RH koji nije poštovao volju zakonodavca”
Osvrnuo se i na ponovnu proceduru oko Zakona o izbornim jedinicama te još jednom prozvao predsjednika Republike što zakon nije na vrijeme potpisan:
“Ponovno će se u Sabor uputiti Zakon o izbornim jedinicama. Time otklanjamo formalno-pravne nedostatke nastale postupcima predsjednika Republike koji nije poštovao volju zakonodavca i nije na vrijeme potpisao. Očito je da je on to učinio svjesno i namjerno bez obzira na ustavni rok od osam dana.
Ovo je prvi put da se ovako nešto dogodilo. Kad je on obnašao dužnost premijera, njegova je Vlada određivala da određeni zakon stupi na snagu određenog datuma. I svaki put tadašnji predsjednici Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović poštovali su volju zakonodavca, Sabora.
Kad je riječ o našem mandatu, zadnja situacija bila je u lipnju kad se donosio Zakon o osobnoj asistenciji. Zakoni su trebali stupiti na snagu 1. srpnja i predsjednik je potpisivao. To je uobičajena zakonodavna praksa. Ovo je štetan presedan. Riječ je o namjeri.”
