Tibor Varga iz reda mađarske nacionalne manjine vodit će Savijet za nacionalne manjine, tako je odlučeno na sjednici Vlade u srpnju.
Upitno je da li će se ovom odlukom Vlade imenovanjem Tibora Varge što promijeniti u radu Savijeta, no jedno je sigurno, u čemu se slažu brojne političke opcije, koje drže da je najbitnije da ipak nije uspjelo nasilno proklamiranom i uvaljivanom Srbinu Milanu Vukeliću da zasjedne na čelo savijeta, već je to mjesto zasluženo pripalo Mađaru Tiboru Vargi.
Moramo podsjetiti da je Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina duže vrijeme bio je „stavljen po strani“, a sve iz razloga jer se nisu mogle posložiti “kockice” oko izabira novog predsjednika.
Apetiti su bili veliki, a politička stremljenja pojedinih članova Savjeta za nacionalne manjine više nego očita, i to iz svima poznatih razloga.., prevelikog političkog apetita Milorada Pupovca.
Kako smo sasvim slučajno saznali da je izabran novi Savijet za nacionalne manjine (predsjednik i dva potpredsjednika…) i to, zamislite, od saborskog zastupnika Milorada Pupovca, koji je na sebi svojstven način dugo i ustrajano radio da se za predsjednika „uglavi“ njegov „igrač“ srbin Milan Vukelić, ipak mu političko interesne podmetaljke nisu prošle.
Za novog predsjednika ipak je izabran Tibor Varga, iz redova mađarske nacionalne manjine. Bio je to povod da pokušamo doznati što se to radi “iza zatvorenih vrata” Savjeta za nacionalne manjine, kakvi vjetrovi pušu, i da li što možemo očekivati drugačije u radu, ili će sve ostati kao i prije, kada se prešutno “pogodovalo” Miloradu Pupovcu, koji je imao itekao dobru zaleđinu, od premijera Plenkovića.
Kao prvo, molimo vas da nam iz svog ugla gledanja kažete koji je bio uzrok da se toliko moralo čekati za izbor novog predsjednika ? Po kojoj ste proceduri izabrani za predsjednika ?
Ja naravno ne mogu znati koji je točno razlog kasnijeg imenovanja dijela članova Savjeta za nacionalne manjine, predsjednika i dva potpredsjednika. To je pitanje za Vladu Republike Hrvatske.
Poziv za predlaganje kandidata za imenovanje članova Savjeta za nacionalne manjine provodi Ured Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prva nacionalnih manjina, a odluku donosi Vlada Republike Hrvatske. Poziv je proveden na vrijeme i na isti način kao prethodnih mandata. Svatko od kandidata morao je imati podršku ili vijeća nacionalne manjine od strane kojeg je bio predložen ili od strane udruga nacionalnih manjina. Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da sastav Savjeta čine saborski zastupnici nacionalnih manjina, 7 članova iz redova vijeća nacionalne manjine i 5 članova iz udruga nacionalnih manjina, uveo nas je u razgovor Tibor Varga.
U razgovoru je napomenuo da je Savjet za nacionalne manjine krovno tijelo svih nacionalnih manjina koje je autonomno, a koje je osnovano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te je bilo značajan čimbenik u predpristupnim pregovorima o ulasku RH u EU u poglavlju 23.
Kako tumačite, javnosti jako poznatu činjenicu da SDSS nije podržavao prijedlog Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da se za nasljednika Aleksandra Tolnauera imenujete baš vi ?
Tijekom izbora članova Savjeta normalno je da zainteresirane strane imaju svoje favorite pa tako i Samostalna demokratska srpska stranka ali važno je da na kraju izbor bude onaj koji će imati podršku većine i koji će nastojati biti čimbenik za iznalaženje rješenja, a ne biti dio problema što se tiče pitanja položaja i prava nacionalnih manjina.
Znam da je od strane udruge Srpskog narodnog vijeća bio predložen gospodin Vukelić i sigurno je da bi s njihove strane gledišta on bio najbolji izbor i to je legitiman i demokratski način da se zalažete za svoje stavove, no budući da ostale strane u Klubu zastupnika nacionalnih manjina nisu bile istog mišljenja, na kraju su i zastupnici srpske nacionalne manjine dali suglasnost da se predloži Vladi RH moja kandidatura, kaže Varga, te dodaje da konzultacije koje su prethodile odluci smatra normalnim i uobičajenim pred tako tešku i važnu odluku.
Poznati su brojni, uporni, pokušaji Milorada Pupovca da za predsjednika „uglavi“ svog „igrača“ Milana Vukelića, no to ipak nije uspjelo. Da li možete komentirati zašto je Pupovac bio toliko uporan u toj namjeri, i što bi u stvari dobio da je izabran Vukelić ?
Milan Vukelić novi je potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine i očekujem timski rad i suradnju svih članova Savjeta u interesu poboljšanja manjinske – ali i ukupne političke situacije u Republici Hrvatskoj. Gospodin Vukelić bio je jedini kandidat iz reda srpske zajednice za člana Savjeta za nacionalne manjine na ovom javnom pozivu, dok je za članove Savjeta iz drugih manjinskih zajednica bilo više kandidata. Milan Vukelić formalno je predložen od strane Srpskog narodnog vijeća i sasvim je jasno da ga je onda ta udruga i podržavala. Vjerujem da ćemo odlično surađivati iduće četiri godine, kaže Vraga.
Vaš izabir podržavale su i neke vaše kolege, ne baš toliko javno, izuzevši Roberta Jankovicsa…, koje je vaše mišljenje zašto su pojedinci imali „zadršku“ kad je bilo u pitanju davanje javne podrške određenom kandidatu ? Da nije u pitanju „politička interesna ljubav“ između premijera Plenkovića i Pupovca ?!
Ja sam zamjenik predstojnika Stručne službe Savjeta za nacionalne manjine već 15 godina i s gotovo svim dionicima manjinskog društva u Hrvatskoj imam osobni i neposredan kontakt. Vjerujem da ćemo nastaviti dosadašnji dobar i plodonosan rad u interesu svih manjina neovisno o tome tko je koga podupirao ili kandidirao za ovaj saziv Savjet za nacionalne manjine.
Poznato je da proračun raste iz godine u godinu. Ako ga usporedimo s prošlogodišnjim možete li nam reći koliko je povećan za ovu godinu, na koliko će udruga biti raspodijeljen, i na temelju čega?Držite li da bi napokon bio red da se donesu novi kriteriji za dodjelu sredstava, jer dosadašnji je bio, u najmanju ruku začuđujući, da ne kažemo „politički silovan“…
Savjet za nacionalne manjine Odluku o raspodjeli sredstava za 2023. godinu donio je još u travnju 2023. za vrijeme mandata Aleksandra Tolnauera temeljem javnog poziva iz prosinca 2022. godine, te temeljem analize financijskih izviješća za 2022. godinu. Rok za podnošenje izvješća bio je 31. siječnja 2023., a Odluka je donesena temeljem Prijedloga Povjerenstva u kojem su većina članovi koji su stručnjaci i nisu dio Savjeta za nacionalne manjine.
Odlukom o rasporedu sredstava za 2023. predviđeno je sufinanciranje 1113 programa kulturne autonomije 104 udruge (sa 129 članica), bilateralnih programa te programa stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije romske manjine, u iznosu od 8.030.292 EUR (60.504.225,00 kn), što u odnosu na 2022. godinu predstavlja povećanje za 1.367.046 EUR (10.300.000,00 kn) odnosno za 20,5%.
Glede novih Kriterija financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i metodologije praćenja i vrednovanja provedbe financiranih programa, to je jedna od stvari za koje smatram da Savjet mora donijeti kako bi, između ostalog, regulirao mogućnost prijava programa kao što su radionice za njegovanje materinjeg jezika, izradu dokumentarnih filmova o radu udruga, izradu internetskih stranica udruga kako bi mogle prezentirati rad i sl, kaže Varga.
Da vas podsjetimo … Hrvatska javnost zgrožena je podatkom da su na posljednjoj sjednici Savjeta, a kojom je predsjedao Tolnauer, od 19 nacionalnih zajednica za svoje programe najviše su dobili Srbi – 2,1 milijun eura.
Srpskom narodnom vijeću za 2023. dodijeljeno je 767 tisuća eura, od čega 600 tisuća eura za tjednik Novosti.
Zajedničko vijeće općina Vukovar za sve programe udruženja u svom sastavu dobilo je ukupno 188 tisuća eura, dok je SKD “Prosvjeta” za svoje kategorije aktivnosti dobila 932 tisuća eura. Arhivu Srba u Hrvatskoj 107,8 tisuća, 11,8 tisuća za izdavanje knjiga, kao i sredstva za brojne komemoracije i obilježavanja godišnjica iz antifašističke borbe. Srpski demokratski forum dobio je za podlistak “Nada” 30 tisuća eura, dok je za “Privrednik” izdvojeno 64 tisuća eura, od čega 44 tisuće eura za podlistak. Čuvari srpskog identiteta iz Vukovara dobili su 17 tisuća eura, SKUDD Đurđevdan iz Drežnice 23 tisuće eura, SKUD Jovan Lazić iz Belog Manastira 18,6 tisuća eura, udruge srpske nacionalne zajednice Uranak iz Varaždina pet tisuća eura, udruga Žene kosovske doline iz Riđana četiri tisuće eura te Srpski kulturni centar iz Vukovara devet tisuća eura.
Ako želite nastaviti s radom u interesu kulturne autonomije nacionalnih manjina i za daljnji razvoj istih, da li bi trebalo to mjenjati ? Da li će se ponoviti i ovaj put scenarij da će na Savijet utjecati politički uvjetovani interesni lobi Pupovac – Plenković ?
Odluku o raspodjeli sredstava za 2023. godinu Savjet za nacionalne manjine donio je temeljem provedenog Javnog poziva prijavljenih programa, poštujući Kriterije i financijska izviješća za prethodnu godinu. Na mene, a vjerujem niti na tadašnjeg predsjednika Tolnauera, nitko nikakav pritisak oko toga kojoj udruzi koliko sredstava za koje programe nije vršio, niti bih takav pritisak prihvatio.
Poznato nam je da Savjet za nacionalne manjine daje mišljenje o programima HRT-a, predlaže gospodarske i socijalne mjere za područja nastanjena pripadnicima nacionalnih manjina, raspoređuje i državni novac namijenjen financiranju kulturnih aktivnosti manjinskih zajednica. U tom smislu kažite nam što je u planu? U ovim poslovima bit će zasigurno i nekih izmjena, promjena, jer tu je novi saziv Savjeta koji se očekuje u rujnu ?
Planovi su vezani uz ubrzavanje i osuvremenjivanje rada Savjeta za nacionalne manjine čija Stručna služba broji sveukupno tek 6 djelatnika.
Bavit ćemo se itekako pravima nacionalnih manjina vezanih uz Hrvatsku radioteleviziju, ali i druge segmente života, prije svega vezane uz manjinsku samoupravu.
Sredstava vjerojatno nikada neće biti dovoljna za sve tako da su Kriteriji jako važni kako bi se svi prijavitelji osjećali ravnopravno, kakvim za nas i jesu. Inflacija je sveprisutna, jako je bitno da sredstva za programe nacionalnih manjina u najmanju ruku prate inflaciju i u sljedećim godinama jer će inače doći do nedvojbene regresije dosegnutih prava. Savjet za nacionalne manjine će učini sve da do toga ne dođe.
Javnost zanima nas da li će članovi Savjeta i dalje, bez razlike što Pupovac nema svojeg „igrača“ koji se do sada ogledao u predsjedniku Savjeta, biti pod svojevrsnim „ neprimjetnim pritiskom“ na daljnje prešutno punjenje vreće bez dna Pupovčevog SNV odnosno njegovog tjednika „Novosti“ ?
Što se tiče pitanja vezanih za sufinanciranje pojedinih programa pojedinih udruga, moram napomenuti da godišnje odluke o rasporedu sredstava donosi Savjet natpolovičnom odlukom, a na temelju prijedloga odluke koju donosi Povjerenstvo.
Unazad nekoliko godina Savjet dobiva prigovore vezane za program informiranja „Novosti“ i zahtjeve da se one ukinu pod optužbom da šire mržnju i netoleranciju. Dosadašnji stav je bio da se Savjet ne može miješati u uređivačku politiku pojedinih časopisa, a ukoliko netko smatra da je novinar u članku počinio kazneno djelo za širenje mržnje, može ga utužiti i prijaviti Državnom odvjetništvu. Ako bi sud osudio novinara i novine za koje radi za takva kaznena djela, Savjet bi morao reagirati i preispitati svoju odluku o sufinanciranju takvih programa.
Niti jedna udruga neće biti diskriminirana niti pozitivno niti negativno. Pogrešno je misliti da Savjet ima svoju agendu preferiranja ili šikaniranja ikoga. Svi koji se prijave na javni poziv imati će jednake šanse, pa tako i programi srpske nacionalne manjine. Optimist sam,kaže Varga.
Ovu odgovornu funkciju u slijedeće četiri godine obnašat ćete nadamo se odgovorno, molimo stoga da da se ukratko predstavite i da nam približite viziju vašeg budućeg rada. Na čemu će u svari biti težište, koji će programi imati „prioritet“ ?
Rođen sam u Batini u Baranji, a osnovnu i srednju školu sam pohađao u Donjem Miholjcu. Nakon toga, na fakultet sam išao u Opatiji, tamo sam završio za diplomiranog ekonomista. Kroz 4-5 godina bio sam voditelj Sektora za turizam u Panturistu. 2008. godine sam se preselio u Zagreb, a od 2011. godine član samVijeća mađarske manjine Grada Zagreba. U Stručnoj službi Savjeta za nacionalne manjine već sam petnaest godina voditelj odjela za financije.
Rezultati Popisa stanovništva 2021. pokazuju značajan pad ukupnog stanovništva u RH što se još intenzivnije odrazilo na manjinskim zajednicama. Od 22 manjine njih 16 je zabilježilo pad broja pripadnika, dok samo 6 manjina bilježi brojčani rast.Takvi rezultati popisa mogu imati izravan utjecaj na ostvarenje prava na upotrebu jezika i pisma u pojedinim sredinama, na pravo na izbor vijeća i predstavnika, kao i na pravo na izbor u predstavnička i izvršna tijela lokalne i regionalne samouprave.
Očekujemo da se problem neće rješavati vođenjem isključivo brojčanim parametrima, naglasio je Varga, no, Pupovčeve “Novosti” brže bolje demantirale su ili lažirale njegovu izjavu pohvalivši se kako je Varga bio na Izbornoj skupštini SNV kojom prilikom je izjavio da je srpska nacionalna manjina najveća i najznačajnija u Republici Hrvatskoj te da je normalno da će se Savjet prema njoj tako i ophoditi….???!!!
Imamo dobar primjer Istarske županije koja je omogućila pravo na dvojezičnost u mnogim sredinama iako nisu imale zakonske uvjete u odnosu na brojnost pripadnika manjine (trećina od ukupnog stanovništva). Prednost je dana uvažavanju povijesnih, tradicijskih i kulturnih vrijednosti i odnosa, a ne svođenju prava na puki broj. Brojnost nije isključivi ključ manjinskih prava što posebno dolazi do izražaja kod prava na kulturnu autonomiju. Odluke o njihovu sufinanciranju nisu determinirani brojčano već njihovom kvalitetom. Međutim, brojnost jest važan parametar zastupljenosti manjina u političkim tijelima i institucijama. Upravo takvi procesi traže nova promišljanja manjinske politike koja neće biti brojčano determinirana.
Svakako bih volio postići da se kroz rad Savjeta postigne afirmacija svih nacionalnih manjina i poboljšanje položaja nacionalnih manjina kroz programe kulturne autonomije, a za to je potrebno zajedništvo i suradnja, a nikako konfrontacija i razdor. Mnogo puta sam čuo izraz da nacionalne manjine trebaju biti mostovi suradnje među narodima, a da bi to bilo tako potrebno je uložiti i truda i znanja.
Bavit ćemo se itekako pravima nacionalnih manjina vezanih uz HRT, ali i drugim segmentima života, prije svega vezanih uz manjinsku samoupravu. Važnim smatram njegovanje materinjeg jezika, pitanje jezičnog obrazovanja. Smatram, sa stajališta opstanka, vrlo važnim podržati to. Želimo pružiti podršku u izradi dokumentarnih filmovajer bi bilo važno ostaviti trajan trag o nama, o našoj tradiciji i nasljeđu. I, naravno prioritet je mlade generacije uključiti u programe udruga.
Za kraj nam kažite kako gledate na dosadašnji Vladin odnos prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, s čim ste zadovoljni a što držite da bimoglo biti itekako puno bolje ?
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji 2023. navršava 20 godina od donošenja nije savršen, ali su autori u danim okolnostima nastojali riješiti pitanja nacionalnih manjina na što pravedniji i korektniji način, na obostranu korist. Uloga Savjeta je da razvija kulturnu autonomiju nacionalnih manjina kroz davanje financijske potpore udrugama i ustanovama nacionalnih manjina i to za programe izdavaštva, informiranja, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija.
Što se tiče koalicionih ugovora između Vlade RH i predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, Savjet ne može utjecati ali je činjenica da je stav Vlade RH vrlo pozitivan prema nacionalnim manjinama, kao i spremnost na suradnju u rješavanju pitanja vezanih za nacionalne manjine. U Državnom proračunu, Vlada RH svake godine osigurava sredstva za programe kulturne autonomije i time omogućuje razvoj i napredak u ostvarivanju kulturne autonomije svih nacionalnih manjina u RH.
Republika Hrvatska stranka je Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima od 1998. godine i izvješća o provedbi tih međunarodnih dokumenata podnosi Vijeću Europe. Peto Izvješće o provedbi Okvirne konvencije navodi brojne primjere napretka od 2016. godine. Odlučnost Vlade za poboljšanje položaja manjina ogleda se i u novom Zakonu o izboru članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, provedbi Operativnih programa za nacionalne manjine, te jačanju kapaciteta krovnih udruga.
Vlada Andreja Plenkovića učinila je zaista puno za razvoj kulturne autonomije svih pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a posebice u razvoju njihovih institucija. Formaliziranje političke suradnje zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i Vlade Andreja Plenkovića rezultiralo je donošenjem sada već drugog Operativnog programa za nacionalne manjine, kao dijela programa Vlade Republike Hrvatske. Na taj način stvoren je pravno okvir za razvoj svekolikog manjinskog društva, a to smatram najvažnijim dosegom manjinske politike u Hrvatskoj još od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kaže Varga.
Smatram da bi Savjet trebao više poraditi na problemima i položaju vijeća nacionalnih manjina s lokalnim samoupravama. Imam osjećaj da mnogi gradonačelnici i načelnici općina nisu upoznati sa ulogom vijeća i predstavnika nacionalnih manjima i zbog čega će Savjet nastaviti organizirati radionice, okrugle stolove i na taj način pokušati naći adekvatna rješenja s kojom se susreću udruge i pripadnici manjina. Realizacija aktivnosti na terenu u značajnoj mjeri ovisi o suradnji s lokalnim strukturama, načelnicima, gradonačelnicima i županima. Značajna je uloga vijeća i predstavnika iako su savjetodavna tijela — gdje lokalne strukture imaju razumijevanja za njihov rad i ulogu, tamo se i pitanja iz Operativnih programa lakše rješavaju, kazao je Varga i za kraj dodao:
Gdje bi moglo bolje? Svugdje pomalo. Ali imajući u vidu ukupno društvo i vremena u kojima živimo, objektivno možemo biti sretni da smo u ovakvim vremenima zadržali sva prava stečena u „normalna“ vremena prija covida, a neke smo stvari uspjeli i unaprijediti. Nadam se daljnjem napretku manjinske kulturne autonomije u Hrvatskoj, i nadam se i vjerujem da će tom napretku i Savjet za nacionalne manjine pod mojim vodstvom doprinijeti.
Dražen Prša
