Prvi helikopteri hitne medicinske službe (HHMS) trebali bi poletjeti u prvom kvartalu 2024. godine, a plan mreže bolničkih helidroma, koji su nezaobilazni dio spašavanja unesrećenih i drugih hitnih slučajeva, još uvijek nije donesen.
Helidromi su predviđeni u KBC-ima Split, Rijeka, Osijek i KB-u Dubrava u Zagrebu, dok bi plan mreže bolničkih helidroma trebao definirati ostale moguće lokacije u bolničkom sustavu na koje bi helikopteri hitne medicinske službe mogli slijetati u akcijama spašavanja. Dobar raspored baza i helidroma bit će ključan za uspostavu efikasne službe HHMS-a u kojoj neće biti bespotrebnog rasipanja resursa, a u konačnici i javnog novca, smatraju u Udruzi Helikopterima liječnici pomažu – HELP.
– Helidromi bi trebali biti locirani tako da se unesrećeni pacijent iz helikoptera premješta u bolnicu samo kolicima, ali su postojeći helidromi mahom locirani tako da pacijente nakon iskrcaja iz helikoptera do bolnice još treba prevesti bolničkim vozilom. Tako se s helidroma na riječkoj Delti pacijenta treba prevoziti do riječke ili sušačke bolnice, što traje dodatnih sedam do osam minuta, a slično je u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu…Takva je praksa katastrofalna, jer se u spašavanju gube dragocjene minute, kaže Mladen Tureček iz Udruge HELP.
Lociranje baze
Drugi su problem lokacije koje su odabrane za baze HHMS-a, gdje se helikopter puni, servisira i održava. Svugdje u svijetu baze su locirane u blizini bolnice koja prihvaća sve vrste životno ugroženih, a ako ne postoji samo jedna bolnica, kao što je to slučaj u Slavoniji, tada se baza stavlja u centar gdje će biti dostupna za obje bolnice. Na primjer, navodi Tureček, u slučaju da KBC Osijek zbrinjava moždane udare, a OB Slavonski Brod srčane udare, helidrom bi trebao biti negdje u sredini, da se na oba mjesta može doći u okviru zlatnog sata.
– Po onome što se zna, helidrom je lociran na aerodrom Klisa, 17 kilometara od Osijeka, a to znači prazan hod helikoptera jer od osječke bolnice do helidroma mora imati let da bi išao na punjenje, servis i slično, a sve to ulazi u ugovorene sate leta. Slično je s Plesom u Zagrebu, slično je s Krkom, gdje helikopter nema gdje drugdje letjeti, nego u KBC Rijeka. Kad bi se iz Istre moglo voziti pacijente u OB Pula, bilo bi to za njih puno brže i sigurnije, a isto tako i ako se radi o pacijentima s Ilovika, Suska, Unija, nabraja Tureček.
Trebalo je, dodaje, pripremiti bolničke centre i helikopterske baze s najboljih pozicija, što se radi na temelju statistike o potrebama nekog područja.
– Nije najsretnije rješenje da se zbog toga što nema hangara da Divuljama ide na Brač. To su parcijalna rješenja koja ne daju optimum. U ugovorene sate HHMS-a uračunava se svaka minuta leta, tu se troši vrijeme koje mi plaćamo, poručuje Tureček. Podsjeća na to da sustav helikopterske hitne pomoći počiva na zlatnom satu i ako se to pravilo ne ispuni, čitav projekt nema smisla jer se neće spasiti ljudski životi.
