Sjednica Vlade održala se u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i odmah na njenom početku obratio se premijer Andrej Plenković.
Otvorio ju je temom Vojno sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA), odnosno, pitanja kandidata za ravnatelja, oko kojeg je u prijeporu s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
“Zahvalio bih se potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na postizanju dogovora u vezi privremenog rješenja za čelnu osobu VSOA-e i da je pozicija Vlade i dalje čvrsta na prijedlogu brigadnog generala Mije Validžića sa svim kompetencijama koje ima u svojoj karijeri da preuzme tu dužnost. S te pozicije vodit će se pregovori s Uredom predsjednika da se to pitanje što prije riješi”, započeo je Plenković pa se zahvalio i ministru zdravstva Viliju Berošu zbog ulaganja u KBC-u Split, ali i drugim ministrima na poslu koji su obavljali u posljednje vrijeme.
Osvrnuo se i na brojne aktualnosti koje se tiču Vlade, od sjećanja na genocid u Srebrenici do početka Dubrovačkih igara i mjerama u sektoru ribarstva. Ali, ono što se čekalo jest njegov osvrt na aferu s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) i štrajkom u pravosuđu, piše N1.
“Pitanje koje je zaokupilo javnost jest prodaja viškova plina. O tome će danas biti više riječi na Odboru za gospodarstvo Hrvatskog sabora, gdje će biti naš ministar Davor Filipović, bit će i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, a i čelni ljudi Plinacra, HERA-e i HROTE-a, s ciljem da se rasvjetli situacija koja je nastala. Ipak, iskoristio bih ovu prigodu da ponovimo bit politike hrvatske Vlade u ovoj energetskoj krizi bez presedana. Prvo, uzrokovana je agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu i to je polazišna točka svih problema. Ona je imala enormne ekonomske, energetske, prehrambene i inflacijske posljedice na brojne države, posebno one u Europi. To se manifestiralo ponajprije u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prvenstveno cijena plina, koji uz sebe veže rast cijena struje i naftnih derivata. Kad rastu cijene energenata, one utječu i na troškove života u svim mogućim aspektima funkcioniranja”, istaknuo je premijer pa nastavio:
“Politika Vlade koja je i kroz pandemiju i prehrambeno-inflacijsku krizu imala je za cilj očuvati socijalnu koheziju i socijalnu frakturu, u čemu je potpuno uspjela. Imala je za cilj, u energetskom smislu, dva temeljena elemenata – prvi, da cijena energenata bude priuštiva građanima, gospodarstvu i institucijama; drugi, da osiguramo sigurnost opskrbe energentima. Hrvatski građani i gospodarstvo ni u jednom trenutku od početka invazije na Ukrajinu nije došlo u rizik nedostatka nekog energenta i uvijek su cijene tih energenata bile priuštive. Da nije bilo odluke Vlade o subvencioniranim cijenama struje i plina, da smo pustili da tržište određuje te cijene, onda bismo vidjeli posljedice socijalne frakture i nedostatka socijalne kohezije u društvu. To nismo vidjeli i to se nije dogodilo slučajno nego zbog pravovremenih odluka Vlade. Svi su koristili i uživali subvencionirane ili regulirane cijene. I to je ključ uspješnog vođenja ove energetske krize od strane Vlade u mjesecima koji su tu.”
Dotaknuo se i oporbe…
“Mi smo prije otprilike godinu dana imali vapaj oporbe da hrvatski plin iz naših polja ne smije ići u Mađarsku. Sjećate se gromoglasnog nastojanja opozicije gotovo da optuži Vladu i Inu da hrvatski plin ide u Mađarsku? U prošloj godini smo osigurali da se podzemno skladište plina ispuni na vrijeme i oko 1. listopada bili smo na gotovo sto posto, što je normalno. Politika osiguranja zaliha plina je bila vođena vrlo jasnom logikom da u bilo kojem trenutku, u ratnim okolnostima u Ukrajini, može doći do problema s plinovodima ili političke odluke da se plin ne šalje iz Rusije preko Ukrajine dalje prema Europi. Morali smo osigurati energetsku sigurnost količinama plina.”
Pritom, navodi, pomogla je izgradnja LNG terminala na Krku.
“To znači diverzifikacija opskrbnih pravaca. U cijelom tom kontekstu važnu ulogu imao je HEP, a upravo je odlukama Vlade osiguran plin onima koji ga u protivnom tijekom zimskih mjeseci možda ne bi ni imali. Dobro je što smo osigurali zalihe i za iduću sezonu grijanja, a imamo i situaciju da je došlo do otpuštanja viškova plina tijekom lipnja. U trenutku kad je Vlada obavještena od strane HROTE-a, odnosno HERA-a, a to je bilo 29. i 30. lipnja, na vrlo jasan način izmijenili smo na idućoj sjednici uredbu i time obvezu HEP-a, odnosno Ine, da prodaje plin HEP-u i HEP-u da ga preuzima. Time smo zaustavili situaciju da dođe do tzv. pozitivnih odstupanja u transportnom sustavu, a time i viškova plina”, izjavio je Plenković pa zaključio:
Na temelju izvješća koja su nam dostavljena ćemo analizirati ovu situaciju, održat će se i saborska rasprava. Želimo, prije svega mi, rasvjetliti situaciju do kraja pa da donesemo odluke, ako ih treba donositi. Ali, pritom moramo biti svjesni da je HEP, zahvaljujući našim odlukama, nabavljao plin po puno povoljnijoj cijeni nego da ga je nabavljao po tržišnoj cijeni tijekom krize. Ovih nekoliko odstupanja koja su se zbila u lipnju ćemo temeljito analizirati i vidjeti zbog čega je do njih došlo i kako je do njih došlo. Kako god, cijela situacija nema nikakav efekt na građane, cijena plina i struje im je ostala ista, a ukupan plus u cijelom vođenju ove energetske krize je bio takav da smo osigurali da i HEP prođe puno bolje da nije bilo odluke Vlade i reguliranih cijena.”
