“Sve, svi, svugdje,” jezoviti je rezultat godišnjeg izvješća Europskog centra za nadzor droge i ovisnosti (EMCDDA) za 2023. godinu, u kojem stoji da su ilegalne droge posvuda, bilo koja psihoaktivna supstanca može se pronaći na tržištu, a nitko ne može pobjeći njihovoj pristupačnosti i lošim ishodima.
Posljedice mračnog i kompleksnog europskog tržišta drogama osjećaju se u svakom kutku kontinenta, prenosi Politico
Izvještaj “još jednom jasno pokazuje da se problemi s zlouporabom droga mogu pronaći posvuda u društvu,” kaže direktor EMCDDA-e, Alexis Goosdeel. Zapljenjuju se rekordne količine droge, postojeće droge postaju sve jače, a sve više se pojavljuju i novosintetizirane droge.
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kaže da ju “duboko zabrinjava što su supstance koje se konzumiraju u današnjoj Europi možda i još štetnije od onih iz prošlosti.”
Za Europu to borbu protiv droge i povezanih zločina čini još težom. Od sve starijih korisnika opijata do novih sintetskih droga s nepoznatim opasnostima, Politico donosi šest ključnih točki iz izvješća.
Rekordne zapljene
Najprije treba napomenuti količine. Rekordne količine poznatih droga zapljenjuju se diljem Europe, a na tržištu se pojavilo i mnogo dosad nepoznatih supstanci.
Prije dvije godine, zemlje članice EU-a zaplijenile su najveće količine smole kanabisa (816 tona) i biljnog kanabisa (256 tona) u posljednjih deset godina. Količina heroina koju su zaplijenile države EU-a udvostručila se 2021. u usporedbi s godinom ranije i dosegla 9.5 tona, a Turska je zaplijenila rekordne 22.2 tone iste godine.
Rekordna količina kokaina – više od 300 tona – zaplijenjena je od strane zemalja EU-a 2021. godine: 96 tona u Belgiji, 72 tone u Nizozemskoj i 49 tona u Španjolskoj.
Istovremeno, nove droge zapanjujućom brzinom se pojavljuju na ulicama, stvarajući probleme za javno zdravlje.
Prošle godine u EU je prijavljen pronalazak 41 nove psihoaktivne supstance (NPS): ukupan broj takvih supstanci koje nadzire EMCDDA time se popeo na 930.
Europske tvornice kokaina
Kokain je najčešće korišteni stimulans u Europi. Prošle godine konzumiralo ga je oko 3.7 milijuna odraslih. Sada i proizvodnja bijelog praha raste u Europi. Godine 2021. ugašena su 34 laboratorija za kokain, što je porast u odnosu na 2020. kad ih je ugašeno 23. Neki od njih proizvodili su na masovnoj skali.
Antwerp je još uvijek najpopularnija točka za uvoz kokaina iz drugih dijelova svijeta. Preliminarni podaci za 2022. pokazuju da je te godine zaplijenjeno 110 tona kokaina (godinu prije zaplijenjena je 91 tona), a testiranje otpadnih voda pokazuje najviše razine konzumacije upravo u tom gradu.
Međutim, skupine za krijumčarenje kokaina sve više se orijentiraju na manje luke Europske unije i pograničnih zemalja, koje su ranjivije na krijumčarske aktivnosti.
To može objasniti činjenicu da čistoća kokaina u prodaji ostaje na visokim razinama, a njegova cijena je stabilna, usprkos velikoj količini zaplijenjene droge.
Sintetski kanabinoidi
Proizvodi poput Spicea i K2 možda izgledaju kao osušeni kanabis, no zapravo se radi o drugim biljkama poprskanim sintetskim kanabinoidima, stvorenim da utječu na isti dio mozga kao i kanabis kako bi prouzročili psihoaktivne efekte.
Te droge sve su učestalije u Europi, a gotovo 13 europskih zemalja prijavljuje porast u prijavama povezanim upravo s njima. Korisnici vjeruju da kupuju kanabis, no sintetski kanabinoidi izrazito su jake supstance, piše u izvješću, a nerazrijeđeni proizvodi mogu dovesti do trovanja.
Izvješće upozorava da bi ovo mogao biti tek vrh sante leda, budući da je vjerojatno kako su ove supstance mnogo pristupačnije, no teško ih je detektirati.
Terapeutske psihodelične supstance
Prvi legalni lijek dobiven od magičnih gljiva neće se pojaviti još nekoliko godina.
No pozornost koju privlače terapeutski potencijali psilocibina, ali i drugih psihodeličnih droga u kliničkom razvoja za mentalne bolesti već sada se počela širiti.
“Postoje dokazi o nereguliranim programima aktivnima i u Europskoj uniji i drugdje u kojima se psihodelične supstance koriste u sklopu wellnessa ili terapeutskih ili spiritualnih intervencija,” piše u izvješću.
Medijski napisi o tim psihodelicima mogu “izazvati porast eksperimentalnog korištenja ovih supstanci bez liječničke podrške, što neke potencijalno ranjive pojedince stavlja u opasnost od negativnih ishoda,” kažu autori.
Sve stariji korisnici heroina
Epidemija heroina iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća može objasniti zašto su europski ovisnici o heroinu sve stariji.
Preko 60 posto ovisnika koji primaju terapije za stabiliziranje starije je od 40 godina, a manje od 10 posto ih je mlađe od 30, stoji u izvješću. Zbog toga pružatelji usluga za ovisnike moraju rješavati kompleksnije zdravstvene probleme u populacije koja postaje sve ranjivija, dodaje se.
To uključuje zdravstvene probleme povezane sa starenjem, ali i sa mentalnim zdravljem, društvenom izolacijom, zapošljavanjem i stambenim zbrinjavanjem.
Agencija poziva zemlje da osmisle efikasna partnerstva s udrugama za zdravlje i socijalnu podršku kako bi ti ljudi dobili pomoć.
Posljedice zabrane maka u Afganistanu
Uz sve ovo, treba uzeti i obzir potencijalne posljedice zabrane maka koju su u travnju prošle godine najavili Talibani.
Afganistan je već dugo najveći svjetski opskrbljivač opijumom, a kada opskrba stane, dileri će se okrenuti drugim, vjerojatno mnogo opasnijim izvorima.
U SAD-u je heroin uvelike zamijenjen ilegalno proizvedenim fentanilom, sintetskim opijatom mnogo veće snage. Rizik od predoziranja mnogo je viši kod korištenja fentanila.
“Prerano je za govor o tome kako će zabrana utjecati na tržište heroina u Europi, no postoje strahovi da bi nedostatak droge mogao biti povezan s povećanjem ponude, ali i potražnje za sintetskim opijatima,” piše u izvješću.
