Od početka mandata nove uprave Sveučilišta u Zagrebu sve više se intenziviraju krize, osobito na pojedinim fakultetima. Našoj redakciji i dalje pristižu poruke i e-mailovi javnosti koja nastoji tumačiti krizu zagrebačke sveučilišne zajednice. Tako, između ostaloga, doznajemo da se na sutrašnjem dnevnom redu Senata Sveučilišta u Zagrebu ponovno neće naći potvrda izbora izv. prof. dr. sc. Vlatke Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, iako za to postoje sve pravne osnove. No, nije samo to visoko učilište opterećeno umjetno proizvedenom krizom.
Na udaru se ovih dana našao i Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu. Naši nam izvori svjedoče da će određene sveučilišne strukture pod patronatom bivše sveučilišne uprave i dalje pokušati proizvoditi umjetne krize na ostalim zagrebačkim fakultetima. Tko će sljedeći biti na udaru, predstoji tek vidjeti. Temeljem dobivenih materijala vidljivo je da se radi o otporu dijela bivše uprave i bivših zaposlenika Sveučilišta u Zagrebu koji su ovakvim stvaranjem perpetuiranih kriza žele i dalje nastaviti upravljati zagrebačkim akademskim životom pod motom Divite et impera (lat. Zavadi, pa vladaj.), ikako više nisu sastavni dio istoga. Dio bivše sveučilišne uprave početkom prošle akademske godine pokušala je izvršiti udar nad resornim Ministarstvom znanosti i obrazovanja, i to napadom na donošenje novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Svojedobno je bila stvorena mrežna i Facebook stranica pod nazivom „Fuchsologija“, „Fuchsovi zakoni“, ali i stranica „Fuchsarije“, kojima su navodno upravljali jedan bivši prorektor sveučilišta zajedno s više zaposlenika Rektorata i Fakulteta hrvatskih studija. Upućeni u tu problematiku su nam kroz argumentirane poruke i dokumentaciju posvjedočili da je Fakultet hrvatskih studija prvi trebao biti institucionalni poligon za napad na ministarstvo. Međutim, brojni zaposlenici fakulteta pobunili su se nad tom zamisli i nisu dozvolili instrumentalizaciju ustanove za osobne obračune profesora-seniora i njima bliskih administrativaca. U većini slučajevima radilo se o profesorima starijima od 65. godine života koji zbog donošenja novoga zakona više nisu mogli ostati u radnom odnosu, a zakon protiv kojega su oni bili omogućio je njihovo umirovljenje te time napredovanje mladih znanstvenika i nastavnika. U čitavu priču uključili su se i zaposlenici Ministarstva znanosti i obrazovanja bliski bivšoj upravi Sveučilišta u Zagrebu, ali i bivšoj upravi Fakulteta hrvatskih studija, od kojih su neki dobili i otkaz ugovora o radu.
Budući da institucionalno nasilje nije prošlo, „bivši“ su se okrenuli novom načinu djelovanja pri proizvodnji nove krize kroz prizmu politike unutar jedne od oporbenih hrvatskih stranaka. Politika im očito treba poslužiti kao poligon za produbljivanje krize na Fakultetu hrvatskim studijima, ali i zagrebačkim fakultetima te poglavito na rektoratu. Jedna od taktika koju su upotrijebili za ovu sjednicu Senata je bilo slanje anonimnih pisama na kućne adrese članova Senata i na taj način pokušali izvršiti pritisak na iste. Doznajemo da su anonimna pisma pristizala i na članove obitelji dijela zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija, institucije koju su „bivši“ željeli u javnosti prikazati kao „fakultet slučaja“.
Cilj te grupacije je da se produbi kriza na najvećem hrvatskom sveučilištu. Pri tome se želi zagrebačko sveučilište, na čijem je čelu rektor prof. Lakušić, prikazati kao nesposobno i neučinkovito u radu, poglavito kada su u pitanju osnovne procedure. Javnost i zabrinuti članovi akademske zajednice nadaju se da će kriza uskoro prestati te da će zagrebačko sveučilište moći raditi bez pritisaka zakulisnih igara dijela članova bivše uprave i određenih političkih struktura.
S obzirom na saznanja kojima raspolažemo, jednoj oporbenoj stranci, iz čije sjenke djeluju oni koji žele stvoriti nepostojeću krizu, uputili smo dopis. Odgovore ćemo objaviti čim ih zaprimimo.
N
