Bizaran pravosudni postupak protiv 73-godišnjakinje, koja je bila osuđena da je počinila psihičko nasilje prema kćeri i zetu, ovih je dana okončan pravomoćnom presudom.
Gospođa je lani u listopadu bila nepravomoćno osuđena za nasilje u obitelji. Prema toj presudi, ona je u lipnju prošle godine oko 11 sati u gradu na širem zagrebačkom području nazvala kćer na mobitel i tračala joj supruga, piše Danica.
“Počinila je psihičko nasilje u obitelji na način da je na mobitel nazvala kćer (52) te istoj govorila razne neistine o njenom suprugu (54), da je suprug vara, da ima brojne ljubavnice te da mu ne treba vjerovati.
Osim toga, rekla je kako on nikada nije prestao piti i da ju zapostavlja, što je kod kćeri i zeta prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost”, zaključila je prekršajna sutkinja Općinskog suda.
Nakon što ju je kći prijavila policiji, umirovljenica je “proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci presude, počinila prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je izrečena novčana kazna u iznosu 2.000 kuna”.
Izrečena joj je i zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtava nasilja, kćeri i zeta, “tako da se istima ne smije približavati na udaljenosti ne manjoj od pet metara na svakom mjestu gdje bi se isti zatekli, zabrana uznemiravanja putem mobiltela i druge vrste komunikacije, u trajanju od tri mjeseca”.
No, nakon žalbe Visoki prekršajni sud RH preinačio je presudu i odmah pravomoćno oslobodio 73-godišnjakinju.
“Sud smatra da takva radnja počinjenja, sama za sebe, a imajući na umu da je notorno da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi, ne ispunjava bitna obilježja psihičkog nasilja. Naime, iz činjeničnog opisa nije vidljiva nikakva agresivnost u ponašanju okrivljenice.
Djelo je opisano na način da je okrivljenica, zapravo, svojoj kćeri iznosila svoje mišljenje o njenom suprugu, nije opisano da bi okrivljenica pritom izgovarala neke uvredljive i omalovažavajuće izraze, nije opisano da bi okrivljenica istu radnju činila učestalo u kraćem vremenskom periodu.
Po ocjeni suda, radnja počinjenja, kako je opisana u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, ne predstavlja grubo uznemiravanje takvog stupnja, odnosno takvog intenziteta da bi imala karakter psihičkog nasilja.
Slijedom toga, djelo za koje se protiv okrivljene vodi prekršajni postupak, a kako je to činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je sud preinačio presudu tako da je okrivljenica za predmetno djelo prekršaja oslobođena od optužbe”, zaključuje Visoki prekršajni sud.
