Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je u četvrtak u Saboru, predstavljajući prijedlog Strategije razvoja održivog turizma u RH do 2030., kako je održivi turizam pravi smjer razvoja koji nema alternativu.
„Danas je svima jasno da turizam vođen isključivo gospodarskim interesima, turizam koji ne uzima u obzir brigu o čovjeku i okolišu, dovodi do sezonalnosti, uništavanja prirodnih i kulturnih bogatstava, i u konačnici postaje neuspješan; i to je razlog zašto smo razvoj turizma u Hrvatskoj usmjerili ka održivosti”, rekla je ministrica. Istaknula je da je održivi turizam pravi smjer razvoja koji nema alternativu.
Za ostvarenje ciljeva i mjera Strategije razvoja održivog turizma osigurana su značajna sredstva, više od 1,2 milijarde eura, što je najveće strukturirano ulaganje u hrvatski turizam, i to namijenjeno za javnu turističku infrastrukturu, ali i za poduzetnike, istaknula je.
Strategija poštuje prirodno i kulturno nasljeđe i jedinstveni identitet svih hrvatskih regija
Vizija je, poručila je Brnjac, poštujući prirodno i kulturno nasljeđe i jedinstveni identitet svih regija, stvoriti održiv cjelogodišnji turizam poželjan za investicije, rad i život koji doprinosi gospodarskom razvoju.
Strateška ciljevi, cjelogodišnji turizam uz očuvan okoliš, konkurentnost i otpornost turizma postići će se ulaganjem u javnu turističku infrastrukturu, razvoj funkcionalnih cjelina, poticanjem gradnje smještajnih kapaciteta s nultim ugljičnim otiskom, prostornim planiranjem, smanjenjem otpada…, navela je.
„Kako bi se umanjio ugljični otisak turista koji dolaze automobilom, posadit ćemo 10 milijuna ‘turističkih stabala’ do 2030. godine”, rekla je među ostalim Brnjac.
Na poslodavaca da osiguraju dobre uvjete rada i ugovore na neodređeno vrijeme
A kako bi se osigurao dovoljno radne snage Brnjac izdvaja stipendiranje mladih, mjere zapošljavanja i promociju zanimanja no pritom naglašava kao je najvažnije za privlačenje radne snage u rukama samih poslodavaca, da osiguraju dobre uvjete rada i ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
Kroz poticanje smještajnih kapaciteta visoke dodane vrijednost i konverziju obiteljskog smještaja u male obiteljske hotele unaprijediti će se kvaliteta smještajnih objekata, a poticati će se i inovacije i digitalna rješenja.
Osim toga, percepcija o Hrvatskoj kao o sigurnoj destinaciji jedna je od komponenti koja doprinosi većem broju turista, kazala je ministrica.
Nakon usvajanja Strategije, pojasnila je ministarica, donijet će se Nacionalni plan razvoja održivog turizma kojim će se detaljnije definirati konkretne mjere , nositelji mjera, kao i predviđena sredstva za njihovu provedbu.
Oporbeni zastupnici uoči rasprave upozorili su na devastaciju prostora apartmanizacijom, sezonalnost hrvatskog turizma, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa ali i nedovoljni razvoj kontinentalnog turizma.
Slavonija, Baranja i Srijem u strategiji spominje se samo dva puta, rekao je Marin Miletić (Most).
Da se Slavonija ne spominje kaže i Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku), navodeći kako strani turisti jedu uglavnom hranu iz uvoza, dok se domaća proizvodnja uništava.
„Hrvatski turizam sve je smo ne održiv; održivo je in, no očekujemo strategiju hrvatskog turizma jer ovo s tim nema veze”, ustvrdila je Vesna Vučemilović (Suverenisti)
Anka Mrak Taritaš (GLAS) očekivala je da će u strategiji biti više riječi o klimatskim promjenama, a Branko Grčić (SDP) bitnije pomake u odnosu na strategiju prije pet godina.
Davoru Bernardiću (Socijaldemokrati) smeta maćehinski odnos vlade prema ugostiteljstvu, „stupu turizma”, nasuprot pogodovanjima trgovačkim lancima.
