Prošlo je nešto više od godinu dana od kad ste na mjestu gradonačelnika Grada Otočca. Prvi dani vašeg rada vjerovatno su bili velika nepoznanica, jer niste došli kao iskusan politički lider.
Kako je vidljivo nakon godinu dana, brzo ste se uklopili u rješavanje poslova vezani za što kvalitetnije funkcioniranje lokalne uprave i samouprave.
Iako su mnogi bili skeptici glede vašeg rada kao čovjeka na čelu jednog grada, vi ste svojim radom pokazali, kažimo, hvale vrijedne rezultate za boljitak grada a time i života svih stanovnika grada Otočca.
Kad je riječ o pomacima na bolje, gledajući socijalnu problematiku, možete li nam izdvojiti neke od problema s kojima ste se suočili….. Tu mislim na skrb o starijim osobama, djeci, socijalno ugroženim osobama…
Socijalna problematika na lokalnoj razini, poglavito kada je riječ o životnom standardu starijih osoba, ne razlikuje se od one s kojom se suočavamo kao država. Većina umirovljenika živi na rubu siromaštva, a sve je više i radno sposobnog stanovništva ovisnog o pomoći države kroz socijalne naknade i druge vidove potpore.
Svim skupinama društva nastojimo pomoći u okvirima proračunskih mogućnosti. Pritom, naravno, vodimo računa o socijalno najugroženijima. Osim sufinanicranja rada Gradskog društva Crvenog križa i Centra za pomoć u kući, Grad Otočac sufinancira troškove stanovanja (ogrjeva, komunalnih usluga, vode), stanarina, izdvaja sredstva za jednokratne financijske pomoći, božićnice i pogrebne usluge.
Povećane su naknade za prvorođeno dijete (15 000 kn), drugorođeno (7500) i svako sljedeće (3750) kn, kojim nastojimo ohrabriti mlade neodlučne pojedince na zasnivanje obitelji. Osim toga, sufinanciramo produženi boravak za učenike od 1. do 4. razreda u OŠ Zrinskih i Frankopana, troškove prijevoza učenika, nabavu radnih bilježnica za učenike od 1. do 8. razreda, prehrane učenika osnovne škole, prijevoz djece s posebnim potrebama, boravak djece u učeničkim domovima u drugim gradovima te financijski pomažemo obitelji s petero i više djece.
Kakve su reakcije na činjenicu da ste povećali cijene dječjeg vrtića, i koji je razlog za to ?!
Nitko ne dočekuje poskupljenja s oduševljenjem. Uslijed rastuće inflacije i povećanja svih životnih troškova, razumljivo je da svako, pa čak i minimalno poskupljenje predstavlja udar na budžete građana i da građani zbog toga nisu zadovoljni. Ipak, vjerujem da je većina roditelja svjesna da je odluka o korekciji cijene participacije u troškovima smještaja donesena nakon što smo pažljivo razmotrili sve prihodovne i rashodovne aspekte. Realni trošak smještaja jednog djeteta u vrtiću iznosi nešto manje od 3000 kn, što u okolnostima stalnog rasta cijena hrane, goriva i ostalih potrepština neophodnih za normalno obavljanje djelatnosti predškolskog odgoja predstavlja značajno izdvajanje iz gradskog proračuna. Tako je odlukom Gradskog vijeća, a na prijedlog Upravnog vijeća DV Ciciban realizirano povećanje cijena participacije. Za prvo dijete u vrtiću roditelji sada izdvajaju 500 kn, za drugo 400, a za treće dijete osiguran je besplatan smještaj.
Usporedno sa povećanjem cijena smještaja u dječji vrtić „Ciciban“, koliko smo upoznati, grad Otočac ipak ulaže značajna financijska sredstva u revitalizaciju vrtića ?
Dječji vrtić Ciciban obnovljen je 2021., godine u mandatu prošle vlasti. Nažalost, obnovljeni objekt ne odgovara pedagoškim standardima pa i dalje imamo problem s listama čekanja. Imajući u vidu da je vrlo izvjesno uvođenje obveznog pohađanja predškolskog odgoja za svu djecu te navedeni aktualni problem, u suradnji s Općinom Vrhovine aplicirali smo za bespovratna sredstva Europske unije kojima ćemo izgraditi novi objekt na prostoru nekadašnje pivovare. Za prihvatljive troškove projekta izgradnje i opremanja novog vrtića iz fondova EU izdvojit će se 95 %, dok će preostali dio razmjerno pokriti Općina Vrhovine i Grad Otočac.
Ono što je mnoge pozitivno iznenadilo je podatak da je nedavno potpisan ugovor za gradnju hidroelektrane Otočac. Možete li kazati o čemu je u stvari riječ i što će Grad i stanovnici s tim dobiti ?
Radi se o investiciji vrijednoj 90 milijuna kuna, koju provode Hrvatska elektroprivreda d.d. i Končar – obnovljivi izvori d.o.o., odnosno njihova tvrtka Mala hidra d.o.o, kojom će se izgraditi mala hidroelektrana na području naselja Šumećica, uz odvodni kanal tunela Lika-Gacka.
Projekt bi trebao biti dovršen u roku od dvije godine. Priključna snaga male hidroelektrane bit će 1,5 MW, a njezina očekivana godišnja proizvodnja 6,9 milijuna kilovatsati, što je dovoljno za opskrbu otprilike 1500 kućanstava.
Izgradnja malih hidroelektrana, koje nemaju štetnog utjecaja na okoliš predstavljaju važan iskorak prema energetskoj neovisnosti, čemu kao država trebamo težiti i čega smo u posljednje vrijeme itekako svjesni. Ovim projektom zasigurno će se otvoriti brojne prilike za lokalne gospodarstvenike, potencijalne kooperante investitora te zapošljavanje domaćeg stanovništva.
Ono što je godinama bio jedan od najvećih problema u gradu je zastarijela i nefunkcionalna vodoopskrbna mreža. Gubitci vode su nevjerovatno veliki …. Spominje se aglomerizacija, odnosno poslovi na obnovi vodoopskrbnog sustava. Približite nam taj podatak…
Gubici u vodoopskrbnom sustavu su ogromni. Više od 85 % vode gubi se na putu do slavina u našim domaćinstvima. Zbog dotrajalosti, cijevi pucaju gotovo svakodnevno na više lokacija. Radimo na pripremi plana za dugoročno rješavanje problema. Ulaganje u obnovu potpunog vodoopskrbnog sustava zahtjeva značajna izdvajanja proračunskih sredstava. Stoga ćemo doslovce krenuti sa zamjenom sustava od „ulice do ulice“, počevši od najkritičnijih dijelova. Ujedno pratimo otvorene natječaje EU, u nadi da će u aktualnom desetogodišnjem razdoblju biti otvoren natječaj koji bi mogao odgovarati rješavanju ovog vrlo kompleksnog izazova i uz čiju bismo potporu lakše podnijeli cjelokupan trošak obnove vodoopskrbnog sustava i smanjivanja gubitaka.
Godinama se nije ulagalo, odnosno vodilo računa o društvenim domovina. Veliki ih je broj koji postaju ruševine i „ruglo“ grada. Da li po tom pitanju planirate nešto učiniti ?
Pri kraju smo s drugom fazom opremanja i uređenja društvenog doma u Prozoru koji će uz minimalnu naknadu biti na raspolaganju građanima za raznorazne svrhe.
Započeli smo i s obnovom društvenog doma u Ličkom Lešću, a pokušavamo pronaći namjenu i društvenom domu u Sincu, koji bismo također prijavili za sufinanciranje iz EU fondova, po uzoru na dva prethodna.
Osim društvenih domova, u gradskom vlasništvu je i niz zgrada koje osim što narušavaju vizuru Grada, predstavljaju opasnost za sigurnost građana. U tijeku je postupak obnove zgrade stare ženske gimnazije u Otočcu, obnova zgrade Veleučilišta Nikola Tesla, a u najavi je i rušenje donjeg dijela zgrade nekadašnje pivovare.
Što je s tržnicom, da li postoje naznake o mogućnosti rekonstrukcije, odnosno da se tom mjestu gdje se ljudi najčešće susreću „udahne neki novi život“ ?
Rekonstrukcija tržnice također bi se trebala sufinancirati sredstvima Europske unije. U ovome trenutku, rješavamo određene birokratske zapreke koje su se pojavile u procesu ishođenja pozitivne ocjene projekta namjenjenog modernizaciji gradske tržnice.
Kako surađujete sa udrugama na području grada. Prvenstveno mislim na uduge proizašle iz domovinskog rata. Koji je vaš stav na činjenicu da su udruge razjedinjene i da ih je veliki broj, za što iz „gradske kase“ treba izdvajati ne tako mala financijska sredstva. Kako to rješavate, ima li tenzija odnosno nezadovoljstva ?
Uvijek postoje oni koji se mogu smatrati zakinutima. Naša politika usmjerena je prema podršci organizacijama civilnog društva jer smatramo da je njihov rad važan i da može obogatiti društveni život u Gradu. Ne bih ulazio u razloge razjedinjenosti među interesnim skupinama. Grad će nastaviti podupirati sve koji odgovorno raspolažu javnim novcem te provode programe za koje su prvotno i zatražili financijsku potporu.
Nije nam poznato kako se puni gradski proračun. Da li grad potražuje od nekih subjekata značajnija financijska sredstva , odnosno da li grad ima „uteg“ vezano za podmirivanje određenih potraživanja ?
Proračun Grada puni se unutar zakonskih rokova i za sada nema problema s naplatom potraživanja.
S druge strane, dug prema Hrvatskoj elektroprivredi koji datira iz 2008. zbog sudskog spora u vezi naplate komunalne naknade, a koji iznosi 6.661.648,42 kn bi u doglednoj budućnosti mogao postati veliki uteg za proračun.
No, nadamo se da će konačna presuda biti donesena u korist Grada te da ćemo taj scenarij izbjeći.
Ono što svakako raduje, i na što su itekako ponosni stanovnici Otočca ali i šire, su brojne kulturno umjetničke manifestacije, ali i sve značajniji zamah u razvoju turizma i turističkih ponuda…. Primjetno je da Gacka dolina iz dana u dan postaje sve značajnija turistička destinacija za brojne posjetitelje, od kojih se sve više bilježi interes inozemnih gostiju. Na koji način ste uspjeli Gacku dolinu postaviti na visoko prepoznatljivu turističku kartu. Što govore rezultati…?
U proteklom razdoblju realizirali smo niz važnih sportskih i kulturnih događaja koji su zasigurno doprinijeli obogaćivanju turističkog potencijala koji Gacka dolina ima s obzirom na rijeku Gacku, blizinu dva nacionalna parka i povoljnu geografsku poziciju.
Već drugu godinu zaredom ugostili smo međunarodni biciklistički spektakl CroRace zahvaljujući kojem smo sliku Gacke doline poslali u više od 170 zemalja diljem svijeta. I drugi događaji, poput Gacka Run-a, Barkanovebiciklijade, Eko Etno Gacka, TheCoklje Fest-a, Festivala hodanja ostvaruju dobar publicitet te pridonose promidžbi Gacke doline kao poželjne turističke destinacije. Kreiranjem i promidžbom takvih sadržaja doprinosimo povećanju interesa domaćih i inozemnih gostiju, što je na kraju mjerljivo u povećanju dolazaka i noćenja gostiju u našim hotelima i apartmanima.
Poučeni i upoznati sa ne tako davnim političkim previranjima, političkim nesuglasicama, što je ponekad rezultiralo i opstrukijama u radu lokalne samouprave, a prije vašeg dolaska na mjesto gradonačelnika, kako danas stvari stoje na „političkom tlu“ ? Kakva je suradnja vezano za rad Gradskog vijeća, odnosno kakvo je „politički zrak“ u Gradu Otočcu ?
Suradnja s Gradskim vijećem je korektna, konstruktivna i u duhu političke kulture. Mislim da su vremena prijepora i osobnih obračuna na uštrb građana iza nas.
Za kraj našeg razgovora, jer mnogi vas pamte kao glazbenika, jednog od frontmena grupe „Razbijači čaša“, i pitaju gdje ste, kad će Vas ponovno vidjeti pod „svjetlima“ reflektora ? Da li je glazbena priča gotova ili nikad ne kaži nikad …. ?!
U životu političara koji savjesno i odgovorno obavlja svoj posao, malo je vremena za ostale poslove i hobije. Angažman u bendu, naime, zahtijeva puno odricanja i vremena. Glazba je moja ljubav i sigurno će uvijek biti prisutna u mojem životu, na ovaj ili onaj način i definitivno joj nikad ne bih rekao nikad. No, sve dok sam aktivno prisutan u politici, povratak glazbi nije moguć.
Dražen Prša
