Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), tijekom mjeseca rujna u Hrvatskoj je ostvareno 2,1 milijun dolazaka (+7 posto) i 12 milijuna noćenja (+4 posto), dok je od siječnja do rujna ostvareno 17 milijuna dolazaka (+13 posto) i 97,2 milijuna noćenja (+12 posto). Riječ je o odličnim rezultatima koji potvrđuju ranije najave ministra turizma Garija Cappellija i direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića da će ovo biti godina u kojoj će hrvatski hrvatski turizam po prvi put u povijesti ostvariti 100 milijuna noćenja.
„Dosadašnji podaci ove već rekordne turističke godine rezultat su kvalitetno odrađene pripreme, promišljenih marketinških aktivnosti, sve većeg broja kvalitetnih turističkih ponuda i zajedničke suradnje svih dionika u turističkom sustavu. Vjerujem da će pozitivni trendovi nastaviti do kraja godine i da ćemo time još jednom potvrditi da je Hrvatska danas jedna od najpopularnijih turističkih destinacija koja privlači sve više gostiju tijekom svih dijelova godine. Naš budući uspjeh temelji se na kontinuiranom unapređivanju kvalitete i održivom razvoju. Svaka destinacija dio je ukupne turističke priče Hrvatske i zato je iznimno važno da se na svim razinama planira i razmišlja dugoročno kako bi turizam i u budućnosti mogao nastaviti razvijati i potaknuti gospodarski razvoj cjelokupnih zajednica“ istaknuo je ministar Cappelli.
Direktor Staničić je pak naglasio odlične rezultate koji su postignuti na tradicionalno jakim tržištima. „Njemačka je zemlja iz koje nas tradicionalno posjećuje najviše turista. Ipak, riječ je o vrlo velikom tržištu s kojeg i dalje imamo velike potencijale pa nas stoga izuzetno vesele dosad postignuti rezultati jer smo po prvi put u povijesti s njemačkog tržišta ostvarili 2.6 milijuna dolazaka. Navedeni rezultat predstavlja porast od 16 posto za prvih devet mjeseci, a nastavak pozitivnih trendova očekujemo i za buduća razdoblja. Odlične rezultate bilježimo i na ostalim tržištima pa tko već sada imamo čak šest tržišta s kojih smo ostvarili više od 5 milijuna noćenja, a osim Njemačke to su Slovenija, Austrija, Poljska, Češka i Italija“, zaključio je direktor Staničić dodavši kako značajan udio u dobrim rezultatima imaju i domaći turisti koji su tijekom prvih devet mjeseci ostvarili više od 11 milijuna noćenja.
Rujan zadržao pozitivne trendove
Od ukupnog broja dolazaka i noćenja u rujnu, strani turisti su ostvarili 1,9 milijuna dolazaka (+8 posto) i 10,7 milijuna noćenja (+4 posto), a poraste bilježe i domaći turisti koji su u navedenom periodu ostvarili porast od 13 posto u noćenjima. Tako je u rujnu najviše noćenja ostvareno u Istri (3,4 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (2,4 milijuna noćenja) te na Kvarneru (2 milijuna noćenja). Slijede Zadarska županija s 1,4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 1,2 milijun noćenja, Šibensko-kninska s 840 tisuća noćenja, Ličko-senjska s 269 tisuća noćenja te Zagreb sa 242 tisuća noćenja. Na kontinentu je u rujnu, ne računajući grad Zagreb, ukupno ostvareno 198 tisuća noćenja (rast od 6 posto), a najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj (60 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj (28 tisuća noćenja) i Osječko-baranjskoj županiji (21 tisuća noćenja).
Tijekom rujna najviše noćenja su ostvarili turisti iz Njemačke (3,3 milijuna noćenja), Austrije (1,1 milijun noćenja), Slovenije (845 tisuće noćenja), Ujedinjenog Kraljevstva (733 tisuće noćenja) i Poljske (700 tisuća noćenja). Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u hotelima (3,5 milijuna noćenja), objektima u domaćinstvu (3,3 milijuna noćenja) te kampovima (2,2 milijuna noćenja), dok je u nautičkom charteru u rujnu ostvareno 620 tisuća noćenja (+10 posto).
Do kraja godine do 100 milijuna noćenja
Promatrajući pak period od siječnja do rujna, strani turisti su ostvarili 15,3 milijuna dolazaka (+14 posto) i 86,2 milijun noćenja (+12 posto), a poraste bilježe i domaći turisti s rastom od 8 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima. U periodu od siječnja do rujna najviše je noćenja ostvareno u Istri (26,7 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (18,3 milijuna noćenja) te na Kvarneru (17,9 milijuna noćenja). Slijede Zadarska županija sa 13,1 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska županija s 7,8 milijuna noćenja, Šibensko-kninska sa 7 milijuna noćenja, Ličko-senjska županija s 3,1 milijuna noćenja te Zagreb s 1,7 milijuna noćenja. Na kontinentu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja (+16 posto), a najviše noćenja je ostvareno u Karlovačkoj županiji (532 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj županiji (249 tisuća noćenja) te u Osječko-baranjskoj županiji (139 tisuća noćenja).
Tijekom prvih devet mjeseci najviše noćenja su ostvarili turisti iz Njemačke (19,9 milijuna noćenja), Slovenije (9,8 milijuna noćenja), Austrije (7,3 milijuna noćenja), Poljske (6,3 milijuna noćenja) i Češke (5,4 milijuna noćenja), a top destinacije po noćenjima su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Medulin i Umag. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (34,2 milijun noćenja), hotelima (22,2 milijuna noćenja) te kampovima (18,5 milijuna noćenja), dok je u nautičkom charteru tijekom prvih devet mjeseci ostvareno 3 milijuna noćenja (+15 posto).
Prihodi od turizma u 1. polugodištu: u porastu 11,6 posto
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvom polugodištu 2017. godine prihodi od turizma su iznosili 2 milijarde i 728 milijuna eura, što u odnosu na isti period prošle godine (2 milijarde i 443 milijuna eura) predstavlja rast od 11,6 posto, odnosno 285 milijuna eura.
„Ostvareni prihodi od stranih gostiju u prvih pola godine pokazatelj su nam kako predsezona ima sve veći značaj za hrvatski turizam i kako može potaknuti cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Veliki doprinos tim rezultatima svakako su dale i brojne nove zračne linije. Kako bismo omogućili razvoj cjelogodišnjeg turizma želimo Hrvatsku dodatno pozicionirati kao avio destinaciju te sam siguran kako će se na tom planu, u prvoj polovici sljedeće turističke godine, pokazati rezultati naših dosadašnjih aktivnosti“ istaknuo je ministar Cappelli.
U drugom tromjesečju, odnosno travnju, svibnju i lipnju 2017. godine prihodi od turizma iznosili su 2 milijarde i 332 milijuna eura, što u odnosu na isti period prošle godine (2 milijardu i 56 milijuna eura) predstavlja rast od 13,4 posto, odnosno rast od 276 milijuna eura.
Udio prihoda od putovanja – turizma u ukupnom BDP-u u tekućim cijenama iznosio je u 1. polugodištu 2017. godine 12 posto, što u odnosu na isti period 2016. predstavlja rast udjela od 0,7 postotnih poena. Udio prihoda od putovanja – turizma u drugom tromjesečju iznosio je 19,5 posto što je u odnosu na isti period prošle godine porast 1,4 postotnih poena, priopćeno je iz Ministarstva turizma.
