Iako se očekivalo da će zakonske izmjene, ključne za reformu zdravstva, biti upućene u saborsku proceduru prije ljetne stanke, one još nisu ni u e-savjetovanju, a u Ministarstvu zdravstva i dalje očekuju da će stupiti na snagu početkom iduće godine.
Neki od reformskih poteza, obuhvaćenih tim zakonima, bit će uvjet za dodjelu europskog novca, primjerice, objedinjavanje vlasništva nad bolnicama kojima bi svima ubuduće vlasnik trebala biti država.
Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i dalje su na Vladi, a na pitanje kad će u javnu raspravu iz Ministarstva su Hini odgovorili: “Vrlo uskoro.”
Ponavljaju da je reforma već počela konkretnim, mjerljivim koracima raspoređenima po vremenskim fazama.
Jačanje uloge domova zdravlja
Obuhvatit će jačanje uloge domova zdravlja, a predviđeno je smanjivanje njihova broja sa 49 na 23, odnosno svaka bi županija trebala imati jedan dom zdravlja, a Grad Zagreb najmanje tri, kao i do sada.
Predviđeno je i širenje djelatnosti domova zdravlja koji bi pružali veću mogućnost specijalističkih pregleda. Očekuje se da će se u domovima zdravlja posljedično zaposliti više specijalista ili da će se sklapati ugovori s bolnicama o radu njihovih specijalista “na terenu”.
U Ministarstvu najavljuju reorganizaciju bolnica, daljnje objedinjavanje javne nabave, reviziju lista lijekova HZZO-a, novi model ugovaranja i plaćanja zdravstvenih ustanova. Također i izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, aktivno upravljanje specijalizacijama, kao i regulaciju rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava.
Ministar Vili Beroš još je u lipnju najavio dodatno ograničavanje rada liječnika u javnom zdravstvu i privatnoj praksi.
Ograničiti privatnu praksu liječnika iz javnog zdravstva
Uz ravnatelja, njegove zamjenike i pomoćnike, u privatnoj praksi ubuduće ne bi smjeli raditi ni predstojnici klinika, kliničkih zavoda kao ni pročelnici bilo koje službe neke zdravstvene ustanove.
Trenutna je situacija da neki od njih ne samo da rade privatno, nego imaju svoje klinike.
U Ministarstvu ističu četiri reformska smjera obuhvaćena zakonskim prijedlozima. To su: zaokret prema prevenciji i ranom dijagnosticiranju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.
Fokus će, kažu, biti na kvaliteti umjesto kvantiteti pružanja zdravstvenih usluga i postizanju financijske održivosti.
Poručuju da reforma zdravstva mora biti vođena realnim ciljevima, odnosno onime čime raspolažemo: brojem liječnika i bolnica, tehničkim kapacitetima i objektivnim financijskim mogućnostima.
Reforma nije moguća bez političkog konsenzusa
Upitani za komentar najavljenih reformskih mjeri i kašnjenje u proceduri njihova donošenja u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) poručuju kako reforma neće biti ostvariva bez osnovnog političkog konsenzusa između vladajućih i oporbe.
Ističu i da su promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti tek preduvjet za cjelovitu reformu za koju je potrebno promijeniti znatno veći broj zakona i podzakonskih akata.
U Komori se slažu s Ministarstvom da treba jačati ulogu primarne zdravstvene zaštite, a poručuju i da treba postupno županijske zavode za hitnu medicinu spojiti s bolničkim hitnim prijemima
Ističu da je važno uspostaviti informatizaciju sustava, akreditaciju zdravstvenih ustanova, sustavno praćenje zdravstvenih ishoda i parametara kvalitete te sigurnosti pacijenata.
Racionalizacija
“Racionalnija javna nabava, ulaganje u infrastrukturu, financijska stabilizacija sustava, samo su neke od važnijih stvari za reformu zdravstva”, poručuje Komora.
Također napominje da trenutno hrvatski zdravstveni sustav nije postavljen u realne financijske okvire jer planirani prihodi nisu dostatni za rashode sadašnjeg opsega zdravstvene zaštite.
Racionalizirati treba i rashodovnu stranu (objedinjena, odgovorna javna nabava), a moguće je postići i bolje cijene za posebne lijekove, koji koštaju 2,5 milijardi kuna godišnje, a ako bismo ih nabavljali u suradnji s još nekim sličnim državama mogli bismo postići povoljnije cijene.
Komora ponovno upozorava i na potrebu sustavnog dugoročnog planiranja kadrova u zdravstvu. Nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija su imperativ, poručuje HLK.
Reforma se ne smije temeljiti na političkim odlukama
Jasna Karačić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata smatra kako se reforma ne smije temeljiti na političkim odlukama, već na potrebama pacijenata, te izražava sumnju da će zakoni biti uskoro doneseni na vrijeme i stupiti na snagu 1. siječnja.
“Zdravstveni sustav u cjelini već odavno ne pruža pacijentima zaštitu koja im je potrebna. I zdravstveni djelatnici i pacijenti čekaju najavljenu reformu, a sudeći po planu i tijeku rada reforme zdravstva, osobno sam vrlo kritična”, komentirala je Karačić kašnjenje procedure donošenja ključnih zakona za reformu.
Bez stručnjaka za prava pacijenata
Ističe da nitko od stručnjaka iz područja zaštite prava pacijenata nije bio pozvan za sudjelovanje u kreiranju prijedloga reformskih izmjena
“Mi smo jedina država u EU u kojoj je takvo nešto moguće. Zar se ne bi reforma trebala provesti da riješi probleme pacijenata ? Što onda pacijenti mogu očekivati ?”, kaže Karačić.
Smatra da je “sve više izgledno da se reforma provodi radi učvršćivanja određenih pozicija”.
“Svakidašnje prijave pacijenata jasno prikazuju da ova reforma neće promijeniti ništa, niti je na vidiku način za smanjivanje listi čekanja”, poručila je Karačić.
Piše: Vedrana Larva
