Ovog tjedna jedne su ruske novine zaključile: “Vladimir Putin nema se kamo povući. Prema tome, nastavit će napadati.”
Sljedeća scena bila je dvorana u Kremlju gdje se odvila kontroverzna ceremonija potipisivanja pred publikom sačinjenom od parlamentaraca, senatora i dužnosnika.
Odluka Vladimira Putina da anektira (ili, rječnikom Kremlja, “pripoji”) četiri ukrajinska teritorija posljednja je ofenziva ruskog predsjednika u njegovoj borbi protiv Ukrajine i Zapada.
Putin želi i Kijev i Zapad staviti pred gotov čin
Aneksijom Kremlj pokušava promijeniti stanje na terenu, u vrijeme kada Rusija gubi teritorij u Ukrajini, piše u analizi urednik BBC Rusije, Steve Rosenberg.
Putin želi i Kijev i Zapad staviti pred gotov čin, a takva odluka značajno diže tenzije u njegovom okršaju s Ukrajinom i Zapadom.
Današnji događaj u Kremlju pažljivo je koreografiran da bi se postigao maksimalni patriotski učinak: pozvana publika revno je pljeskala predsjedniku, nacionalna himna dirljivo je izvedena, a Putin i četiri administratora novoanektiranih teritorija – koje je, naravno, imenovao Kremlj – držali su se za ruke i uzvikivali “Rusija! Rusija!” skupa sa svima u dvorani.
Ipak, jednostavno izjaviti “ovo je sad moja zemlja” ne znači da je to istina. Pogotovo u kontekstu takozvanih “referenduma” na okupiranim teritorijima, koji uopće nisu pravi referendumi. Njih je osmislio Kremlj, koji ih je i kontrolirao, a smišljeni su kao dimna zavjesa putem koje bi Moskva mogla ugrabiti 15 posto ukrajinskog teritorija. Ukrajina neće prihvatiti ovu aneksiju, kao niti čitava međunarodna zajednica.
“Sjedinjene Američke Države, nikada, nikada, nikada neće priznati ruske pretenzije na ukrajinski suvereni teritorij,” rekao je u četvrtak američki predsjednik Joe Biden, dok je glavni tajnik UN-a, Antonio Guterres, već ranije izjavio da “aneksija nema apsolutno nikakvu pravnu težinu i zaslužuje svaku osudu.”
Što sada?
To svejedno ostavlja pitanje: Što sada? Kako će Putin reagirati kad ukrajinske trupe krenu vraćati svoju zemlju?
Rusija je već upozorila da će svaki napad na njezin “novi teritorij” biti shvaćen kao napad na teritorijalni integritet Rusije. Kremlj kaže da ima pravo odgovoriti “svim sredstvima koja ima na raspolaganju.”
To uključuje, potencijalno, i nuklearno oružje. U posljednjim tjednima, visoki ruski dužnosnici u svojim su izjavama nimalo suptilno aludirali na moskovski nuklearni arsenal.
U svom današnjem govoru, Vladimir Putin izjavio je da je SAD stvorio “presedan” korištenjem nuklearnog oružja protiv Japana krajem Drugog svjetskog rata.
Takav komentar sigurno će primijetiti vlade Zapada.
Zveckanje nuklearnim oružjem
Rusko zveckanje nuklearnim oružjem izaziva zabrinutost na Zapadu, ali i unutar Rusije. Ovaj tjedan, uvodni članak državne novine Nezavisimaja Gazeta oštro je kritizirao “visoke ruske dužnosnike” zbog “prijetnji nuklearnim oružjem.”
“Nevjerojatno je da danas… visokorangirani dužnosnici u Rusiji počinju pričati o nuklearnom gumbu,” objavljeno je. “Oni to čine bez ikakvog razmišljanja… Zaboravili su i dodatak koji je svijetu toliko važno čuti: ‘Naravno, to ne smijemo dopustiti ni pod kakvim okolnostima’.”
“Dopustiti razmišljanje i govor o nuklearnom sukobu siguran je korak prema dopuštanju nuklearnog sukoba u stvarnosti,” nastavlja se u članku.
Ono što je vrijedno istaknuti u današnjem govoru predsjednika Putina je količina mržnje i otrova iznesenog prema Zapadu. Ruski predsjednik, čini se, čvrsto je odlučio u svojoj zemlji uzburkati nacionalističke, protuzapadne sentimente.
To je sigurno koristan način da se skrene pozornost od problema kod kuće i na frontama u Ukrajini, piše N1.
