Dok su kamate na depozite štediša u ožujku bile 1,40 posto, poslovne banke su novac deponirale kod HNB-a s kamatom od 3,25 posto
Dio banaka izvijestio je zasad o znatno višoj dobiti u prvom kvartalu 2023. u odnosu na isti kvartal lani, a kao razlog između ostalog navode rast kamatnih stopa, uslijed politike Europske središnje banke.
Logično je da su im rasli neto kamatni prihodi jer su kamate na kredite svojim klijentima povećavali, a kamate na štednju ne prate taj trend, i dalje su jedva iznad nule, pa se marže i zarade povećavaju, piše Novi list.
I naknade su se uvećale, a što klijenti najbolje osjete na svojoj koži, gdje iz mjeseca u mjesec mogu očekivati da će im se naplatiti neka nova provizija ili pak postojeća uvećati.
“Banke od Nove godine imaju dodatni prihod”
Što se kamata tiče, kada se banke pita zašto ne dižu kamate na štednju, kažu da je sve stvar ponude i potražnje: novca ima, veoma su likvidne, pa im novi priljev likvidnosti baš i ne treba.
Štediše pak drže kod njih novac i uz realno negativnu kamatu (nominalna kamata minus stopa inflacije), i čemu onda da nešto mijenjaju?
No, uz ove “uobičajene” razloge rasta dobiti, koji dakle proizlaze iz “baznog” poslovanja, banke od Nove godine, otkako smo ušli u eurozonu, imaju i jedan dodatan prihod, kojeg prije nije bilo, a isto se naravno tiče ključnih stopa ECB-a.
Riječ je konkretno i o visokoj, sve višoj kamati na depozite koje poslovne banke drže u središnjoj banci, ovdje HNB-u. Naime, dok nismo ušli u eurozonu stopa za deponiranje likvidnosnih viškova kod HNB-a bila je nula.
Ulaskom u europodručje, sve ključne stope “nove monetarne središnjice”, ECB-a u Frankfurtu, počinju se primjenjivati i na naše tržište.
Kako ECB stalno diže ključne stope, zbog čega se dižu i kamate na kredite o čemu banke i govore, povećava se i »deposit facility rate«, također jedna od triju ECB-ovih ključnih stopa, koja se konkretno odnosi na ona sredstva koje poslovne banke drže kod središnjih banaka.
U trenutku hrvatskog ulaska u eurozonu ta je stopa ECB-a bila 2 posto. One su u nju doslovno »uskočile«, te na novac koji su držale kod HNB-a odmah počele dobivati prinos daleko veći od onog koji primjerice zaračunavaju svojim štedišama.
Bankama isplaćene desetine milijuna eura
A budući da je tih viškova puno, ovu prigodu vjerojatno obilato koriste. Viškovi likvidnosti koji banke drže na računu kod Hrvatske narodne banke u razdoblju od početka godine u prosjeku iznose oko 14,4 milijardi eura.
Europska središnja banka u navedenom je razdoblju nastavila ciklus podizanja kamatnih stopa započet u srpnju 2022. te su kamatne stope na prekonoćne depozite banaka kod središnje banke porasle s 2 posto na početku godine do 3,25 posto u svibnju.
Sukladno tome, bankama je u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine isplaćeno 85,6 milijuna eura kamata, odgovorili su iz HNB-a, piše Novi list.
Dražen Prša/Novi list
